7. Siječanj 2014.

Deseti susret pedagoga Hrvatske

znanstveno-stručni skup s temom „Pedagoške kompetencije u suvremenom kurikulumu“

Hotel Donat, Zadar, 13. – 16. listopad 2013. godine

 

 

Prof. dr. sc. Marko Jurčić

Predsjednik Hrvatskog pedagogijskog društva

Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 

Otvarajući skup, prof. dr. sc. Marko Jurčić istaknuo je da se kompetencijski profil suvremenog pedagoškog djelatnika temelji na pedagogijskim, didaktičkim, kurikulumskim i ostalim odgojno-obrazovnim teorijama, ali i na vlastitoj pedagoškoj praksi. Naime, kompetencijski profil suvremenog pedagoškog djelatnika zahtijeva kvalitetnu pripremu djece i mladih za život u svijetu određenom znanošću i politikom, tradicijom i napretkom, što zahtijeva pristup odgoju kao procesu svjesnog formiranja osobnosti djeteta s vlastitim individualnim, socijalnim i razvojnim sposobnostima u kontekstu prirodnog i humanog razvoja te pristup obrazovanju kao procesu stjecanja znanja, razvoju sposobnosti i vještina. Navedeni pristup odgoju i obrazovanju podrazumijeva kurikulum koji je kvalitetno oblikovan, primjenjiv, kontroliran, vrednovan, otvoren i razvojan, čime će se pedagoškom djelatniku otvoriti nove mogućnosti obogaćivanja programskih sadržaja odgoja i nastave, načina rada, razvoja komunikacijskih vještina i socijalnih odnosa te oblikovanja smjerova, slijeda i tijeka pedagoškoga djelovanja i dolaska do postavljenog cilja – odgojnosti i obrazovanosti djece i mladih.

 

Prof. dr. sc. Vlatko Previšić

Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 

Prof. dr. sc. Vlatko Previšić u uvodnom izlaganju Pedagoške kompetencije u suvremenom kurikulumu propituje znanja obrazovne politike i pedagogije o pojmovno-sadržajnom određenju pojmova kurikulum i kompetencije. „Kurikulum, nažalost, još nije optimalno zaživio s odgojno-obrazovnom i školskom praksom. Među učiteljima i nastavnicima još uvijek vlada nepotreban strah od fleksibilno te kreativno organizirane i izvođene nastave, a vrhovno je kurikulumsko načelo dobro organizirane nastave da oslobađa nastavnika u njegovu radu birokratskih stega te štiti učenikov prirodni razvoj.“. Stoga, „kurikulum nije neki ‘paket znanja’ koji treba ponijeti iz škole, nego i kompetencijska priprema kako s tim blagom živjeti“. Prof. dr. sc. Vlatko Previšić smatra da „nas pedagoge treba zabrinjavati to što priličnom broju djelatnika u našim školama nedostaju pedagoške kompetencije, što im nedostaje vizija istinski dobro odgojena i socijaliziranog bića, umjesto liberalno-bezdušno poduzetničkog pojedinca! Općenito je potrebno najprije razlučiti interpretaciju pojma kompetencija unutar sebe same; zatim odnose prema tome u srodnim disciplinama i područjima te, na kraju, što su posebnosti nekih određenih kompetencija – kao u našem slučaju pedagoških.“

„Kompetencija i kompetentnost, dakle, uvijek su neka mjerodavnost; svojstvo onoga koji to posjeduje i raspolaže nečim kao sposobnošću, pa onda i stručnom priznatošću u odnosu na djelokrug profesionalnoga rada i nadležnosti odlučivanja. Biti kompetentan znači ‘imati prijeko potrebne sposobnosti, vještinu, znanje i autoritet’ u nekom području djelovanja.“

„Valja naglasiti da su sposobnosti u odnosu na kompetencije tek predispozicije, koje mogu, ali i ne moraju biti ostvarene, a kompetencije su stvarne sposobnosti koje se na djelu moraju dokazati i potvrditi. Ovdje je pedagoški vrlo važno naglasiti činjenicu da kompetencije podrazumijevaju i socijalno-moralnu komponentu osobe, čime se tek tada njezin nositelj afirmira i društveno potvrđuje te biva prihvaćen kao kompetentan.“

Prof. dr. sc. Vlatko Previšić naglasio je da „u odnosu na sadržajno biće odgoja, obrazovanja i škole, pedagoška kompetencija podrazumijeva, osim ostalog, profesionalnu i socijalnu komunikaciju kao nužnu sastavnicu u razvoju čovjekovih pred-dispozicija obzirom na načine postupanja tijekom dotičnog čina. U kurikulumskom smislu to znači da kod mladih treba postići kompetencije kao znanja, ali i ponašanja primjerena suvremenoj civilizaciji. To je onda profesionalna i humanistička vizija čovjeka kao društvenog bića u odnosu na nametnute, dirigirane i indoktrinirajuće modele ponašanja. Sve ovo traži, osobito kod djece i mladih, tolerantne, objektivne i shvatljive interpretacije i objašnjenja njihova okružja.“.

„Važno je voditi račina [i o tome] da kompetencije ne poistovjetimo s inteligencijom…“, a „…dakako valja različiti i što je kod kompetencija genetsko, naslijeđeno i osobno, a što je ono što se uči i stječe školskim i studijskim postignućem.“

Prof. dr. sc. Vlatko Previšić ukazuje i na to da „moramo odgovoriti na pitanja koje su to ključne kompetencije za 21. stoljeće i kako ih pedagoški izgrađivati kod učenika. Kako postupati s djecom i adolescentima u odgoju i obrazovanju na svim razinama i instancama (…) a da to ne bude pedagoška indoktrinacija i ‘nasilje’, čemu su inače mnogi skloni da upravo nas pedagoge optužuju…“. U uvodnom izlaganju također je istaknuto da profesionalne kompetencije pedagoga trebaju odgovoriti suvremenim „trendovima, izazovima i životnim stilovima, koji osvajaju svijet, ali s dovoljnom dozom kritičnosti u kojoj nikada (…) stručnu kompetenciju ne može nadvladati ‘osobna jednadžba’ pojedinca“ uzdignuta nad profesionalnosti, a ne „pokleknuti pod naletom svakovrsnog liberalizma i neodgovornih pojedinaca, osnaženih skupina i lobija, koji demokraciju shvaćaju po svome“.

„Pedagoške kompetencije trebaju odgovoriti ovim izazovima te socijalno-integrativnim načinima komunikacija pridonijeti boljem ozračju i kulturi odnosa, makar nekada autoritarni stil vođenja može naoko dati učinkovitije rezultate. I učitelji i pedagozi trebaju znati da je učeniku u određenim razdobljima života potrebna različita pomoć, razumijevanje i podrška kao strategije socijalno-pedagoške potpore.“, zaključuje prof. dr. sc. Vlatko Previšić, uz napomenu da je za postizanje pedagoške kompetencije za suvremeni kurikulum bitno i „pitanje sadržaja i načina obrazovanja i osposobljavanja učitelja, nastavnika i pedagoga za stjecanje pedagoških kompetencija (…), osobito u području takozvane pedagoško-psihološke i didaktičko-metodičke izobrazbe“, koja „zahtijeva ozbiljnu obrazovno-političku reformu“.

 

Prof. emeritus dr. sc. Josip Milat

Dopredsjednik Hrvatskog pedagogijskog društva

 

Prof. emeritus dr. sc. Josip Milat plenarno izlaganje Teleološke kompetencije nastavnika započeo je pitanjem „Koliko smo toga učili što nam za posao nije bitno, a koliko toga što nam je za posao potrebno nismo učili?“ te tvrdi da je problem u teleološkoj (ne)kompetentnosti nastavnika zbog koje se „kurikulumi ne rade kako treba“. Teleološku kompetenciju prof. Milat definira kao „sposobnost pojedinca za racionalan i uspješan izbor i utvrđivanje cilja i zadataka djelovanja, sposobnost izbora najpogodnijih sadržaja, sredstava i aktivnosti da bi taj utvrđeni cilj postigao te sposobnost odabira najpogodnijih metoda i uspješnog vrednovanja – (pr)ocjenu uspješnosti onoga što je napravio“. „Nastavnik bi trebao biti sposoban teleološku kompetenciju primijeniti na svekolike pedagoške aktivnosti u nastavnom procesu na sve ono što kurikulum podrazumijeva.“

Prof. Milat tvrdi na nastavnici uglavnom smatraju da jesu teleološki kompetentni, no da mnogi od njih „ne razlikuju pojmove cilj i svrha, zadatci i zadaće“. Ukazuje na to da „pojmovi cilj i svrha, zadatci i zadaće ni u jednom našem pedagoškom izvoru, koliko je nama poznato, nisu precizno i jednoznačno epistemološki određeni“ te navodi primjere iz literature, priručnika te programa biologije, kemije, tjelesne i zdravstvene kulture, geografije i logike.

Naglašava da „se na istoj razini istodobno ne može postići više ciljeva – samo jedan. Da bismo cilj postigli, moramo utvrditi zadatke – etape, postupke kako do tog cilja doći“ te da ako cilj i zadaci nisu dobro definirani, u praksi se događa to da „uz najbolju volju kažemo da učenike nešto treba naučiti, odaberemo i „obrađujemo“ sadržaje i provjeravamo, ali se ne pitamo je li sve to u funkciji onoga što smo zaista trebali postići“.

Prof. Milat pokazuje način utvrđivanja i izvođenja ciljeva i zadataka na primjeru kurikuluma jedne četverogodišnje srednje škole: „Iz cilja škole moraju se izvoditi svi zadatci i ciljevi na nižim razinama – po godinama, predmetima, nastavnim cjelinama za svaki predmet, svaku nastavnu jedinicu i školski nastavni sat. Ostvarivanje cilja školovanja počinje ostvarivanjem zadataka i postizanjem cilja na nastavi prvog sata prve metodičke jedinice svakog predmeta od početka školovanja i sve mora nedvojbeno biti upravljeno na postizavanje kurikulumom te škole postavljenog cilja.“. Naglašava da „formulacije cilja i zadataka moraju biti takve da svatko iz njih iščitava istu poruku, moraju biti jasne, jednoznačne, precizne, ostvarljive i mjerljive“ te da „formulacije uvijek moraju sadržavati konkretne sadržaje i konkretne aktivnosti“. Naime, „kurikulumi odgojno-obrazovnog procesa bez teleološke određenosti su neracionalni i nefunkcionalni“. Sadržaji u njima su vidljivi, no osiguravaju li oni i ovladavanje određenim kompetencijama? Uz to, mnogi od njih su opterećeni i „nepotrebnim sadržajima i aktivnostima i kao takvi destimulativni, neatraktivni i za tržište rada i za učenike“. Također, ukoliko cilj za pojedinu etapu nastavnog procesa nije određen, kako vrednovati uspjeh? Naime, tvrdi prof. emeritus dr. sc. Josip Milat, „[n]išta nije dobro ili loše samo po sebi, već u odnosu na nešto – na cilj koji smo postavili“. „Nažalost, nastavnici uglavnom nisu osposobljeni za teleološku kompetenciju i zbog toga su naše škole uglavnom tvornice znanja, a ne ustanove za osposobljavanje mladih, odnosno za stvaranje kompetentnih pojedinaca.“

 

 

Prof. dr. sc. Marko Palekčić

Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 

U plenarnom izlaganju Nastava i kompetencije prof. dr. sc. Marko Palekčić navodi tri moguće razine rasprava o nastavi i kompetencijama: „prvo, nekritički pristup implementaciji ‘reformi’ iniciranih od obrazovne politike; drugo, kritizerski odnos spram naloga obrazovne politike i treće, nastavu i kompetencije možemo promatrati kao predmet znanstvene (teorijske) refleksije“. Treći pristup smatra uravnoteženijim zbog dijalektičkog nadilaženja jednostranosti prvog i drugog pristupa. Prof. Palekčić upozorava da u pedagoškoj literaturi dominiraju „pragmatičko-prakticistički i obrazovno politički pristupi nastavi“ te da „teorijski pristup koji polazi od shvaćanja osobite logike nastave nije dovoljno prisutan, a od odlučujuće je važnosti kako za znanstveni status pedagogije i didaktike tako i za profesionalne kompetencije nastavnika i pedagoga glede nastave“.

„Pedagogijska znanstvena perspektiva uključuje razmatranje novih pojmova (kompetencije) u okviru sustava pedagogijskih pojmova i pedagogijskih teorija. Prije pragmatičnog odgovora na pitanje koje postavlja obrazovna politika i pedagoška praksa – kako poticati kompetencije u nastavi – smo pitane treba reformulirati, kao teorijsko pitanje“. „Tek rastom pedagogijske teorijske spoznaje stvaraju se uvjeti za poboljšavanje kvalitete praktičnog pedagoškog (nastavnog) rada.“

Prof. Palekčić osvrće se na promjenu „paradigme u koncipiranju nastavnog plana i programa, odnosno kurikuluma“ te tvrdi da je „primjer prividne dvojbe (od nastave usmjerene na sadržaje do nastave usmjerene na kompetencije moguće (…) dijalektički nadići samo uz pomoć pedagogijskog teorijskog pristupa. Iz kuta europske tradicije obrazovanja odnos između koncepta nastave orijentirane na input (programe, odnosno sadržaje) i koncepta orijentiranog na output (ishode učenja) moguće je razmatrati i kao odnos između materijalnih i formalnih teorija obrazovanja, koji se ne može tematizirati samo kao jednostrano prebacivanje težišta nego kao dijalektički odnos između dviju vrsta (teorija) obrazovanja. Postoji unutarnji odnos među njima. Poučavanje treba shvatiti kao poticaj na učenje. Zadatak je nastavnika oblikovati nastavu u kojoj će se poticati aktivno učenje učenika. Pri tome se ne smije zanemariti uloga znanja. Sadržaji i znanja ne smiju biti proizvoljni. Ta spoznaja je sadržana u pedagogijskom teorijskom shvaćanju nastave.“

„Kao novi uvid pedagogijski teorijski pristup nastavi i kompetencijama nudi da se smisao pedagoškog i didaktičkog ne sastoji u prenošenju nečega (znanja, sadržaja) nekome, već u posredovanju nekoga s nečim. Riječ je o posredovanom usvajanju, odnosno poučavajućem posredovanju i učećem usvajanju. Umjesto da se nastavnik pita: Što sam učinio (planirao, kakve sadržaje odabrao) treba se pitati: Što će učenici moći znati i učiniti (uz pomoć tih znanja i njegovog posredovanja)?“

Prof. Palekčić zaključuje da „odgojna nastava koja obrazuje jest pedagogijski pandan obrazovno-političkom nalogu o usmjerenosti nastave na kompetencije. Ona se definira kao ‘posredovano usvajanje ne-genetičkih objektivnih dispozicija za djelovanje’. (…) Samo orijentiranje na kompetencije ne tvori po sebi dobru nastavu i uspješnu nastavnu praksu. Ako nastavnik ili diplomirani pedagog međutim raspolažu teorijskim spoznajama o nastavi, tada mogu pedagoški kompetentno rješavati sasvim praktične probleme nastave shvaćenu u širem i u užem značenju.“.

 

 

Prof. dr. sc. Milan Matijević

Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

 

Prof. dr. sc. Milan Matijević u plenarnom izlaganju Pedagozi i učitelji između ciljeva učenja i evaluacije ishoda odgoja i obrazovanja govori o dilemama suvremenih učitelja i pedagoga. Ukazuje na „nesnalaženje i nekonzistentno iskazivanje ciljeva odgoja, ciljeva nastave i ciljeva učenja“ u školskim dokumentima, uključujući školske zakone i nastavne programe, ali i na nedovoljnu osposobljenost učitelja u pisanju pisanih priprema za nastavni proces. „Najčešće su u tim dokumentima (…) pisani ciljevi koje trebaju ostvarivati učitelji, a rijetko i ciljevi koje trebaju postići učenici. U novije vrijeme uočljiva je tendencija iskazivanja kompetencija kao ishoda učenja i školovanja. Ta orijentacija je korisna, ali krije u sebi jednu opasnost: pretjerano naglašavanje obrazovnih i funkcionalnih ciljeva, a zanemarivanje ciljeva odgoja, jer se ishodi odgoja ne mogu operacionalizirati, a teško ih je i konkretizirati i vrednovati.“

Prof. Matijević govori o snažnom razvoju informacijsko-komunikacijske tehnologije u zadnjih tridesetak godina „koja znatno intenzivira i obogaćuje proces nastavne komunikacije“. Nove spoznaje u literaturi koje objašnjavaju činjenice, odnose i uloge u procesu učenja i poučavanja „nude“ se „u vidu multimedijske didaktike, konstruktivističke didaktike ili kurikulumske teorije, a sve to prate komunikacijski mediji koji daleko nadilaze i najmaštovitije futurologe prošlog stoljeća. Međutim, u školama i učionicama imamo pedagoški anakronizam koji ne odgovara niti subjektima koji uče niti onima koji im u tome pomažu: u prostorima i uz didaktičke scenarije koji su nastali prije stotinu ili dvije godina nastoji se poučavati i organizirati učenje uz uvažavanje spoznaja multimedijske, kurikulumske i konstruktivističke didaktike.“.

„Često u učionicama gledamo metodičke scenarije koji nisu u funkciji očekivanih ishoda ili ocjenjivanje učenika na temelju pokazatelja koji nisu transparentni postavljenim ciljevima i očekivanim ishodima.“ Prof. Matijević ukazuje na nejasnoće s kojima se suočavaju nastavnici vezanih uz iskazivanje i praćenje ostvarenosti ciljeva odgoja i obrazovanja, izbor didaktičkih strategija za ostvarivanje očekivanih ciljeva te nastave medije koji pomažu učenje i nastavnu komunikaciju. „Nastavnici se pitaju trebaju li ciljeve nastavnog sata iskazati iz perspektive onoga što oni trebaju postići na satu ili trebaju jasno naznačiti što će na tom sati raditi i naučiti učenici? Ili treba jasno iskazati oboje?“. Prof. Matijević ukazuje i na rasprave stručnjaka i korisnika o udžbenicima „kao osnovnim nastavnim medijima“, koji „češće služe nastavnicima kao orijentir za određivanje opsega i dubine sadržaja negoli učenicima za samostalno učenje, a to bi trebala biti glavna svrha udžbenika.“. Također, „[u] učionice je doneseno mnogo informatičke opreme koja je više u funkciji mijenjanja načina i oblika dominantne predavačko-prikazivačke nastave i nastavnikova rada negoli u funkciji omogućavanja učenicima da iskažu svoju subjektivnost i kreativnost“. „Uz ta kvazi-suvremena “light-show” događanja učenikova subjektivnost je još više zanemarena tako da se proklamirane ključne kompetencije uglavnom ne ostvaruju ili ne ostvaruju onako kako je zamišljeno. Gdje su u svemu tome pedagozi i pedagogija?“- pita se prof. Matijević.

 

 

Prof. dr. sc. Zlatko Miliša

Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

 

Prof. dr. sc. Zlatko Miliša plenarno izlaganje Medijske manipulacije i medijske kompetencije započinje konceptualizirajući medije kao „prozor u svijet“, ali i kao „sredstvo indoktrinacije i manipulacije“. „U potrazi za izgubljenim identitetom čovjek današnjice bježi od knjige i žive riječi, postajući robom medijske propagande.“. Radi se o „kolonizaciji kulture“, koja se „transformira u medijsku kulturu i medijsku tiraniju“. „Djeca, kao nitko drugi upadaju u mrežu ribara ljudskih duša, postajući robom stvari.“

„Teoretičari komunikacija suglasni su s tezom da je društvena moć koncentrirana kod onih koji kontroliraju informacije. Mediji nude više zabavnog i manipulativnog negoli informativnog i obrazovnog sadržaja.“. „Vlasnici medija polažu ‘monopol nad istinom’ (S. Malović).“.

„Slabljenjem odgoja u obitelji i školi manipulacija postaje dominantna. Umjesto braka i obiteljskih vrijednosti, u koncepciji manipulatora, brak se interpretira kao ‘mrak’, a učionica kao ‘mučionica’, umjesto pitanja kako osloboditi čovjeka u radu, postaje imperativ kako se osloboditi od tiranije rada. Manipulator radi na komercijalizaciji života i vrijednosti i cilj mu je stvoriti izoliranog i/ili nesigurnog pojedinca, dok odgajatelj nudi kritičku svijet i progresivnog pojedinca. Manipulator gradi svoju mrežu s poklonicima hedonizma, dok odgajatelj nudi vrijednosti etike rada: upornost, štedljivost, kritičnost, kreativnost, altruizam, solidarnost, neovisnost i odgovornost.“

„Odgoj za kritičko mišljenje i Odgoj za medije programi su kojima bi mladi stjecali medijske kompetencije. Iz tih je razloga još 1975. godine u Francuskoj pokrenut projekt ‘Mladi aktivni televizijski gledatelji’, s ciljem da roditelje i djecu zajedno uključe u kritičkim analizama televizijskih emisija.“. Nakon kratkog pregleda razvoja sličnih projekata u Europi, prof. Miliša ustvrđuje da „djeci i mladima treba pomoći ‘jer do četvrte ili pete godine ne znaju razlikovati stvarnost koja ih okružuje od medijske slike’ (Košir, Zgrabljić, Ranfl)“ te navodi pet „pitanja koja autori preporučuju odgajateljima u analizama medijske slike svijeta: ‘Kada događaj postaje činjenica? Mogu li činjenice postojati izolirano? Jesu li činjenice razumljive bez konteksta? Koje su činjenice selekcionirane? Koje su činjenice previđene?’“. Prof. Miliša zaključuje da se raščlambom ovih pitanja omogućuje razlikovanje fikcije i manipulacije događajima od činjenica. „Ta su pitanja nužna da bi se shvatila strategija i razotkrili ciljevi medijskih manipulatora.“.

 

 

Prof. dr. sc. Vesna Buljubašić Kuzmanović

Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

 

U plenarnom izlaganju Integrirani kurikulum kao oblik sustavnog razvoja pedagoških kompetencija prof. dr. sc. Vesna Buljubašić Kuzmanović ustvrđuje da „razvoj i širenje znanja po načelu ‘učenja istraživanjem’ traži odgovor na pitanje je li iz dominantnih paradigmi u području odgoja i obrazovanja moguće konstituirati jedinstvenu, integrativnu i konzistentnu teoriju koja doprinosi razvoju pedagoških kompetencija?“. Integrativna didaktika sve više nastavu usmjerava „na istraživanje, osobito na višim razinama obrazovanja“ te se napušta „rutinska podjela nastave na tradicionalnu i suvremenu, više se govori o interdisciplinarnim, multidisciplinarnim i transdisciplinarnim pristupima koji linearne modele nastave zamjenjuju hiperaktivnima“. Stoga se govori o „tri vrste rezultata učenja: znati (koristi discipline), činiti (povezuje discipline), biti (nadilazi discipline). Zasniva se na postupnoj izgradnji i dimenzioniranju pedagoških kompetencija, od primarnog i sekundarnog preko krajnje komplementarnog, bez njihova strogog fiksiranja s obzirom na dob i razinu ostvarenja.“. Time se, mijenjajući kulturu učenja, mijenjaju i strukture koje učenike dijele prema dobi, usmjerenju, predmetima, vremenskom rasporedu.

„Integrativni kurikulum danas se smatra dobrim razvojnim pristupom u školi, kao i mješoviti kurikulum, čija se metodologija i struktura izrade okreće prema participaciji više činitelja, a ostvaruje se na slobodan i kreativan način tijekom odgojno-obrazovnog procesa tako da maksimalno aktivira učenika (Previšić, 2007), pridonosi sustavnom razvoju pedagoških kompetencija koje su širok pojam, širi i od nastavničkim umijeća koji se različito definira i tumači.“

Prof. Buljubašić Kuzmanović navodi da „Fogarty (1991) razlikuje tri osnovna oblika integriranja kurikuluma (unutar jedne discipline, kros-disciplinarno i integrativno) i deset različitih mogućnosti povezivanja nastavnih planova i programa, odnosno disciplina unutar tih perspektiva.“. Predloženi modeli, naime, „predstavljaju dobar okvir ili moguća polazišta sustavnog razvoja pedagoških kompetencija unutar integriranog kurikuluma“: „podijeljeno ili fragmentirano povezivanje odnosi se na odvojene“ discipline koje povezanost među disciplinama ne uzimaju u obzir; „povezano unutar discipline predstavlja povezivanje sadržaja unutar pojedinačne discipline“, u kojemu je fokus na stvaranju veza između tema i koncepata te „koji vodi do boljeg pregleda i asimilacije ideja unutar određene discipline“; „[ugniježđeno povezivanje odnosi se na proširivanje i produbljivanje sadržaja unutar određene discipline što vodi do obogaćenog i poboljšanog učenja“; „sekvencionirano povezivanje odnosi se na dodirne točke unutar dvije odvojene discipline“ te olakšava transfer učenja; „dijeljeno (partnersko) povezivanje odnosi se na timsko planiranje i integriranje gdje su dvije različite discipline zajedno u jednom fokusu“, „isprepleteno (tematsko) povezivanje odnosi se na integriranu nastavnu temu kao osnovu za multidisciplinarno učenje i poučavanje“ te je motivirajuće za učenike i pomaže im uviđanje veza „između disciplina i stvarnog života“; „povezano ili prenosivo povezivanje iz jedne discipline u drugu iako su discipline međusobno odvojene“, u kojemu učenici uče kako učiti, kako donositi odluke, rješavati probleme, raditi u timu“; „integrirano ili cjelovito povezivanje omogućuje dugotrajnije i temeljitije bavljenje nekim problemom, sadržajem, pojmom“ povezujući različite discipline; „uronjeno povezivanje odnosi se na integraciju različitih disciplina iz perspektive jednog područja interesa“, koje „omogućuje učenicima samostalno upravljanje učenjem na temelju svojih iskustava, interesa, želja“; „umreženo povezivanje odnosi se na višestruku povezanost i prožetost“, u kojemu „učenik samostalno usmjerava proces integracije kroz izbor različitih mrežnih sustava koji podržavaju jedni druge“.

 

 

Prof. dr. sc. Smiljana Zrilić

Odjek za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru

 

Posljednje plenarno izlaganje Desetog susreta pedagoga Hrvatske naslovljeno je Pedagoške kompetencije u inkluzijskom odgoju i obrazovanju prof. dr. sc. Smiljane Zrilić. „Različitost u školi danas je temelj koncepcije suvremenoga kurikuluma koji svim učenicima pruža jednake mogućnosti za sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu u skladu s njihovim mogućnostima. Budući da obrazovna praksa zauzima ključno mjesto i ulogu u provođenju načela uvažavanja različitosti, suvremeno strukturirani kurikulumi nastoje artikulirati sadržaje, programe i metode rada učitelja koji se neće odnositi samo na stjecanje znanja nego će u neposrednim dodirima razgrađivati različite socijalne stereotipe i predrasude.“. Prof. Zrilić nabraja pretpostavke inkluzijskog odgoja i obrazovanja: otvoreni kurikulum, zakonski i podzakonski akti, modeli školovanja, kompetencije učitelja i drugih sudionika inkluzijskog odgoja i obrazovanja. „Pitanje različitosti u školi danas u središte pozornosti dovodi promišljanje mogućnosti poticanja jednakog i ravnomjernog razvoja svakog pojedinog učenika, bez obzira na njegove individualne razlike.“. „Kvaliteta pedagoških kompetencija učitelja, njihova usmjerenost na poštivanje potreba učenika na suradnju i timski rad u procesu inkluzijskog odgoja i obrazovanja su bitan i nezamjenjiv dio sustava.“. Njegove su uloge višeznačne, a sve više se govori o ulogama suradnika, kreatora i moderatora socijalnih odnosa, organizatora primjerenih oblika nastave. „Profesionalna izgradnja i smisao profesije očituje se u suočavanju s obvezama i dilemama profesije“.

Prof. Zrilić kao kompetencije učitelja (bitne pretpostavke uspješne komunikacije s učenicima te model učenja ponašanja učenicima) navodi „empatiju, komunikacijske vještine, toleranciju, kooperativnost i uzajamnu pomoć, odgovornost prema sebi i drugima, ustrajnost u obavljanju zadataka, kontroliranje nasilnih poriva, iskazivanje osjećaja vrijednosti  i jedinstvenosti svake osobe, pozitivnu sliku o sebi“.

„Za uspješnost odgojno-obrazovne inkluzije najvažniji je kontinuirani profesionalni razvoj učitelja te stjecanje novih kompetencija. Učitelj mora posjedovati pedagoške kompetencije kojima stvara pozitivno ozračje, učeniku s posebnim potrebama osjećaj sigurnosti, prihvaćenosti i poštovanja te mu omogućiti doživljaj uspjeha. Kompetencije učitelja, kao i svih ostalih sudionika inkluzijskog odgoja i obrazovanja najvažnije su u prilagodbi i uspješnom emocionalnom i socijalnom životu učenika s posebnim potrebama“, a „učenika s posebnim potrebama treba doživjeti kao izazov i novi interes u radu.“

„Pedagoške kompetencije u radu s učenicima s posebnim potrebama odnose se i na preporuke za međuučeničku komunikaciju“, naglašava prof. Zilić, primjerice „omogućiti učenje uz pomoć drugog učenika, poticati učenike na pozitivnu interakciju provođenjem zajedničkih aktivnosti, senzibiliziranje ostalih učenika za njihove potrebe, pomoć i suradnju“.

Prof. dr. sc. Smiljana Zrilić tvrdi da još uvijek postoje učitelji s negativnim stavovima prema djeci s posebnim potrebama, što je često posljedica njihove nekompetentnosti. Upravo „stavovi učitelja prema učenicima s posebnim potrebama snažno utječu na socijalni status tih učenika u razredu“ te je stoga nužan razvoj pedagoških kompetencija učitelja u inkluzijskom odgoju i obrazovanju.


8. Listopad 2013.

                           hpd

        HRVATSKO  PEDAGOGIJSKO  DRUŠTVO

organizira za pedagoge - stručne suradnike u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, domovima i drugim djelatnostima

 

 

DESETI  SUSRET  PEDAGOGA  HRVATSKE

Zadar, 13. – 16. listopada 2013. – Hotel Donat

          

T e m a

znanstveno-stručnog skupa:

PEDAGOŠKE KOMPETENCIJE U SUVREMENOM KURIKULUMU

 

Organizator skupa: Upravni odbor HPD-a i Podružnice HPD-a

Suorganizator: Agencija za odgoj i obrazovanje

 

Sudionici skupa: Pedagozi – profesori Odsjeka i Odjela za pedagogiju te Učiteljskih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Osijeku, Splitu, Rijeci, Zadru, Puli i Dubrovniku, stručni suradnici – pedagozi u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, domovima, visokim učilištima, bolnicama, medijima te u drugim djelatnostima i dužnostima odgoja, obrazovanja, znanosti i kulture.

Studenti preddiplomskog, diplomskog i poslijediplomskog doktorskog studija pedagogije, kao i svi zainteresirani za tematiku skupa.

Sudionici skupa dobivaju službenu potvrdnicu o stručnom usavršavanju.

 

Način i sadržaj rada: Plenarna predavanja, skupne rasprave, radionice i plenarno zaključivanje.

Na skupu će se analizirati pedagoške kompetencije odgojitelja, učitelja, nastavnika i profesionalnih stručnih suradnika-pedagoga u oblikovanju, primjeni i razvoju suvremenog kurikuluma; zatim primjena pedagogijske teorije iz područja kompetencija i kurikuluma u odgojnoj praksi, ishodi odgoja i obrazovanja djece i mladih temeljenih na kompetencijskom profilu pedagoških djelatnika te provesti rasprava o Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. 

 

Program skupa

Ponedjeljak, 14. listopada 2013.

 

9:30 – 10:00 sati – Prijava sudionika

10:00 sati – Svečano otvaranje skupa

Himna RH: Gradska glazba Zadar, uz ravnanje maestra dr. sc. Tomislava Košte

Pozdravni govor: Predsjednik HPD-a prof. dr. sc. Marko Jurčić

Izvedba skladbe „Zadre grade”: Gradska glazba Zadar, uz ravnanje maestra dr. sc. Tomislava Košte

 

Radno predsjedništvo: prof. dr. sc. Smiljana Zrilić, doc. dr.sc. Koraljka Posavec i doc. dr. sc. Goran Livazović 

 

Prigodni pozdravi:

Župan Zadarske županije Stipe Zrilić, dipl. iur.

Gradonačelnik Grada Zadra Božidar Kalmeta, dipl.ing.

Potpredsjednica Skupštine Grada Zagreba Jelena Pavičić Vukičević, prof.

Dekan Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras

Ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović, prof.

Predsjednik Uprave Školske knjige dr. sc. Ante Žužul

Direktor Školskih novina Ivan Vavra, prof.

Pročelnici odsjeka i odjela za studij pedagogije

Prof. dr. sc. Josip Pivac (u miru), pedagoški doajen, profesor i dekan
zadarskog i zagrebačkog Sveučilišta

 

Izvedba skladbe „Kalelarga”: Gradska glazba Zadar, uz ravnanje maestra dr. sc. Tomislava Košte

11:00 – 11:30 sati – Pauza za kavu

 

11:30 – 12:00 satiUvodno izlaganje

Prof. dr. sc. Vlatko Previšić

Tema: Pedagoške kompetencije u suvremenom kurikulumu

 

12:00 – 13:00 sati- Plenarna izlaganja i rasprava

Prof. emeritus dr. sc. Josip Milat

Tema: Teleološke kompetencije nastavnika

 

Prof. dr. sc. Marko Palekčić

Tema: Nastava i kompetencije

 

Poslijepodne 

15:00 – 17:00 sati – Plenarna izlaganja i rasprava

 

Prof. dr.  sc. Milan Matijević

Tema: Pedagozi i učitelji između ciljeva učenja i evaluacije ishoda odgoja i obrazovanja

 

Prof. dr. sc. Zlatko Miliša

Tema: Medijske manipulacije i  medijske kompetencije

 

Prof. dr. sc. Vesna Buljubašić Kuzmanović

Tema:  Integrirani kurikulum kao oblik sustavnog razvoja pedagoških kompetencija

 

Prof. dr. sc. Smiljana Zrilić

Tema:  Pedagoške kompetencije u inkluzijskom odgoju i obrazovanju

 

 

17:00 – 19:30 sati – Rasprava o Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije RH

Uvodno izlaganje: Prof. dr. sc. Neven Budak, posebni savjetnik predsjednika Vlade

za znanost

 

20.30 sati – sastanak Skupštine HPD-a

 

       

       Utorak, 15. listopada 2013.

 

Radionice: 9:30 – 12:00 sati

 

Radionica A/ Pedagoške kompetencije odgojitelja i pedagoga u ustanovi ranog odgoja

Moderatori: doc. dr. sc. Rozana Petani,  dr. sc. Dijana Nenadić Bilan, prof. visoke škole, dr. sc. Violeta Valjan Vukić i doc. dr. sc. Hicela Ivon

 

Radionica B/ Kompetencijski profil učitelja i stručnih suradnika-pedagoga u osnovnoj školi

Uvodno izlaganje: Prof. dr. sc. Krunoslav Matešić

Prikaz mogućeg psihodijagnostičkog postupka za identifikaciju nadarenih

Moderatori: Prof dr. sc. Vesna Bilić, prof. dr. sc. Siniša Opić, Ivan Markić, prof. i Ivana Biljan, prof. uz izlaganje izv. prof. dr. sc. Krunoslav Matešića

 

Radionica C/ Pedagoške kompetencije nastavnika i pedagoga u srednjim školama i domovima.

Moderatori: doc. dr. sc. Ante Kolak, doc. dr. sc. Tonča Jukić, dr. sc. Renata Jukić i Miroslav Miljković, prof.

 

17:00 sati – Druženje uz klapsku glazbu (Klapa Maslina) i domjenak na terasi Doma županije, Božidara Petranovića 8 (pogled na more, Morske orgulje i Pozdrav Suncu)

 

Srijeda, 16. listopada 2013.

10 – 11:30Izvješća s radionica i plenarna rasprava

Moderatori: Radionica A - doc. dr. sc. Rozana Petani; Radionica B – prof. dr. sc. Vesna Bilić; Radionica C - doc. dr. sc. Ante Kolak   

 

12: 00Zatvaranje skupa

Predsjednik HPD-a prof. dr. sc. Marko Jurčić

 

Glavni sponzor: školska knjiga

 

Sponzori: Zadarska županija, Grad Zadar, Jedinice lokalna uprave Zadarske županije i Dječji vrtić Radost, Zadar

 

Medijski pokrovitelj:

školske novine

 

Organizacijski odbor:

 

Prof. dr. sc. Marko Jurčić, predsjednik HPD-a

Prof. emeritus dr. sc. Josip Milat, dopredsjednik HPD-a

Doc. dr. sc. Goran Livazović, tajnik HPD-a

Prof. dr. sc. Vlatko Previšić, član Upravnog odbora HPD-a

Prof. dr. sc. Smiljana Zrilić, član Upravnog odbora HPD-a
Doc. dr. sc. Koraljka Posavec, predsjednica Nadzornog odbora HPD-a


18. Rujan 2013.

hpd

          HRVATSKO  PEDAGOGIJSKO  DRUŠTVO

organizira za pedagoge - stručne suradnike u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, domovima i drugim djelatnostima

 

DESETI  SUSRET  PEDAGOGA  HRVATSKE

Zadar, 13. – 16. listopada 2013. – Hotel Donat

T e m a

znanstveno-stručnog skupa:

PEDAGOŠKE KOMPETENCIJE U SUVREMENOM KURIKULUMU

 

Organizator skupa:

Upravni odbor HPD-a

Podružnice HPD-a

 

Suorganizator:

Agencija za odgoj i obrazovanje

 

 

Sudionici skupa:

Pedagozi – profesori Odsjeka i Odjela za pedagogiju te Učiteljskih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Osijeku, Splitu, Rijeci, Zadru, Puli i Dubrovniku, stručni suradnici – pedagozi u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, domovima, visokim učilištima, bolnicama, medijima te u drugim djelatnostima i dužnostima odgoja, obrazovanja, znanosti i kulture.

Studenti preddiplomskog, diplomskog i poslijediplomskog doktorskog studija pedagogije, kao i svi zainteresirani za tematiku skupa.

Sudionici skupa dobivaju službenu potvrdnicu o stručnom usavršavanju.

 

 

Način i sadržaj rada:

Plenarna predavanja, skupne rasprave, radionice i plenarno zaključivanje.

Na skupu će se analizirati pedagoške kompetencije odgojitelja, učitelja, nastavnika i profesionalnih stručnih suradnika-pedagoga u oblikovanju, primjeni i razvoju suvremenog kurikuluma; zatim primjena pedagogijske teorije iz područja kompetencija i kurikuluma u odgojnoj praksi te ishodi odgoja i obrazovanja djece i mladih temeljenih na kompetencijskom profilu pedagoških djelatnika.

Radni dio skupa počinje u ponedjeljak, 14. listopada 2013. u 9:30 sati, a završava u srijedu, 16. listopada 2013. u 13 sati.

 

Program skupa

Ponedjeljak, 14. listopada 2013.

 

9:30 – 10:00 sati – Prijava sudionika

10:00 sati – Svečano otvaranje skupa

11:00 – 11:30 sati – Pauza za kavu

 

11:30 – 12:00 sati

Uvodno izlaganje

Prof. dr. sc. Vlatko Previšić

Tema: Pedagoške kompetencije u suvremenom kurikulumu

 

Poslijepodne 

16:00 – 18:30 sati – Plenarna izlaganja i rasprava

 

Prof. emeritus Josip Milat

Tema: Teleološke kompetencije nastavnika

 

Prof. dr.  sc. Milan Matijević

Tema: Pedagozi i itelji između ciljeva enja i evaluacije ishoda odgoja i obrazovanja

 

Prof. dr. sc. Marko Palekčić

Tema: Nastava i kompetencije

 

Prof. dr. sc. Zlatko Miliša

Tema: Medijske manipulacije i  medijske kompetencije

 

Prof. dr. sc. Vesna Buljubašić Kuzmanović

Tema:  Integrirani kurikulum kao oblik sustavnog razvoja pedagoških kompetencija

 

Prof. dr. sc. Smiljana Zrilić

Tema:  Pedagoške kompetencije u inkluzijskom odgoju i obrazovanju

 

 

Utorak, 15. listopada 2013.

 

Radionice: 9:30 – 12:00 sati

 

Radionica  A/ Pedagoške kompetencije odgojitelja i pedagoga u ustanovi ranog odgoja

Radionica B/ Kompetencijski profil učitelja i stručnih suradnika-pedagoga u osnovnoj školi; s uvodnim izlaganjem izv. prof. dr. sc. Krunoslava Matešića

Radionica C/ Pedagoške kompetencije nastavnika i pedagoga u srednjim školama i domovima.

 

15:00-17:00 sati

Rasprava o prijedlogu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije RH

Uvodno izlaganje: Prof. emeritus dr. sc. Josip Milat

 

Na Radionicama se očekuje aktivan doprinos sudionika. Molimo da u prijavi označite u kojoj radionici namjeravate sudjelovati te navedite naslov možebitnog priopćenja.

 

17:00 sati – Druženje uz klapsku glazbu (Klapa Maslina) i domjenak na terasi Doma županije, Božidara Petranovića 8 (pogled na more, Morske orgulje i Pozdrav Suncu)

 

 

Srijeda, 16. listopada 2013.

10 – 11:30 sati- Izvješća s radionica i plenarna rasprava

12:00 sati – Zatvaranje skupa

 

Prijava za skup:

Obrazac za prijavu možete preuzeti na web stranici HPD-a. Popunjeni obrazac i presliku uplatnice kotizacije poslati zemaljskom poštom na adresu Hrvatsko pedagogijsko društvo, Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb (odsjek za pedagogiju) te na e-mail adresu: hpd@ffzg.hr

Poveznica na Obrazac za prijavu dostupna je ovdje.

Prijavu izvršiti do 30. rujna 2013. godine.

Kotizacija za skup: Iznos od 300,00 kn (za radne materijale skupa) uplatiti unaprijed na žiro račun: 2360000 – 1101678714 (Hrvatsko pedagogijsko društvo, Ivana Lučića 3., Zagreb) s naznakom: Za Deseti susret pedagoga Hrvatske 2013.

Rezervacija smještaja: Rezervaciju smještaja moguće je izvršiti putem MREŽNOG obrasca, koji se može preuzeti na web stranici HPD-a i dostupan je u nastavku:  http://www.dubrovniksun.hr/prijave/pedagozi/

Glavni sponzor:

 školska knjiga

Sponzori: Zadarska županija, Grad Zadar i Općine

zadarskaZupanijaGRADZADAR

 

Medijski pokrovitelj:

 školske novine


14. Lipanj 2013.

HRVATSKO  PEDAGOGIJSKO  DRUŠTVO

      hpd

organizira za pedagoge - stručne suradnike u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, domovima i drugim djelatnostima

 

DESETI  SUSRET  PEDAGOGA  HRVATSKE

Zadar, 13. – 16. listopada 2013. – Hotel Donat

T e m a

znanstveno-stručnog skupa:

PEDAGOŠKE KOMPETENCIJE U SUVREMENOM KURIKULUMU

Organizator skupa:

Upravni odbor HPD-a

Podružnice HPD-a

 

Suorganizator:

Agencija za odgoj i obrazovanje

 

Sudionici skupa:

Pedagozi – profesori Odsjeka i Odjela za pedagogiju te Učiteljskih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Osijeku, Splitu, Rijeci, Zadru, Puli i Dubrovniku, stručni suradnici – pedagozi u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, domovima, visokim učilištima, bolnicama, medijima te u drugim djelatnostima i dužnostima odgoja, obrazovanja, znanosti i kulture.

Studenti preddiplomskog, diplomskog i poslijediplomskog doktorskog studija pedagogije, kao i svi zainteresirani za tematiku skupa.

Sudionici skupa dobivaju službenu potvrdnicu o stručnom usavršavanju.

 

Način i sadržaj rada:

Plenarna predavanja, skupne rasprave, radionice i plenarno zaključivanje.

Na skupu će se analizirati pedagoške kompetencije odgojitelja, učitelja, nastavnika i profesionalnih stručnih suradnika-pedagoga u oblikovanju, primjeni i razvoju suvremenog kurikuluma; zatim primjena pedagogijske teorije iz područja kompetencija i kurikuluma u odgojnoj praksi te ishodi odgoja i obrazovanja djece i mladih temeljenih na kompetencijskom profilu pedagoških djelatnika.

Radni dio skupa počinje u ponedjeljak, 14. listopada 2013. u 9:30 sati, a završava u srijedu, 16. listopada 2013. u 13 sati.

 

Predviđene radionice:

Radionica  A/ Pedagoške kompetencije odgojitelja i pedagoga u ustanovi ranog odgoja.

Radionica B/ Kompetencijski profil učitelja i stručnih suradnika-pedagoga u osnovnoj školi.

Radionica C/ Pedagoške kompetencije nastavnika i pedagoga u srednjim školama i domovima.

 

Na skupu se očekuje aktivan doprinos sudionika. Molimo da u prijavi označite u kojoj radionici namjeravate sudjelovati te navedite naslov možebitnog priopćenja.

 

Prijava za skup:

Obrazac za prijavu možete preuzeti na web stranici HPD-a. Popunjeni obrazac i presliku uplatnice kotizacije poslati zemaljskom poštom na adresu Hrvatsko pedagogijsko društvo, Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb (odsjek za pedagogiju) te na e-mail adresu: hpd@ffzg.hr

Poveznica na Obrazac za prijavu dostupna je ovdje.

 

Prijavu izvršiti do 30. rujna 2013. godine.

Kotizacija za skup: Iznos od 300,00 kn (za radne materijale skupa) uplatiti unaprijed na žiro račun: 2360000 – 1101678714 (Hrvatsko pedagogijsko društvo, Ivana Lučića 3., Zagreb) s naznakom: Za deseti susret pedagoga Hrvatske 2013.                                                                                       

Rezervacija smještaja: Rezervaciju smještaja moguće je izvršiti putem MREŽNOG obrasca, koji se može preuzeti na web stranici HPD-a i dostupan je u nastavku:  http://www.dubrovniksun.hr/prijave/pedagozi/

 

Glavni sponzor:

 školska knjiga

Sponzori:

GRADZADAR

zadarskaZupanija

Medijski pokrovitelj:

    školske novine


31. Svibanj 2013.

hpd

     HRVATSKO  PEDAGOGIJSKO  DRUŠTVO

           organizira za pedagoge - stručne suradnike u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, domovima i drugim djelatnostima

DESETI  SUSRET  PEDAGOGA  HRVATSKE

Zadar, 13. – 16. listopada 2013. – Hotel Donat

T e m a

znanstveno-stručnog skupa:

PEDAGOŠKE KOMPETENCIJE U SUVREMENOM KURIKULUMU

Organizator skupa:

Upravni odbor HPD-a

Podružnice HPD-a

Sudionici skupa:

Pedagozi – profesori Odsjeka i Odjela za pedagogiju te Učiteljskih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Osijeku, Splitu, Rijeci, Zadru, Puli i Dubrovniku, stručni suradnici – pedagozi u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, domovima, visokim učilištima, bolnicama, medijima te u drugim djelatnostima i dužnostima odgoja, obrazovanja, znanosti i kulture.

Studenti preddiplomskog, diplomskog i poslijediplomskog doktorskog studija pedagogije, kao i svi zainteresirani za tematiku skupa.

Sudionici skupa dobivaju službenu potvrdnicu o stručnom usavršavanju.

Način i sadržaj rada:

Plenarna predavanja, skupne rasprave, radionice i plenarno zaključivanje.

Na skupu će se analizirati pedagoške kompetencije odgojitelja, učitelja, nastavnika i profesionalnih stručnih suradnika-pedagoga u oblikovanju, primjeni i razvoju suvremenog kurikuluma; zatim primjena pedagogijske teorije iz područja kompetencija i kurikuluma u odgojnoj praksi te ishodi odgoja i obrazovanja djece i mladih temeljenih na kompetencijskom profilu pedagoških djelatnika.

Radni dio skupa počinje u ponedjeljak, 14. listopada 2013. u 9:30 sati, a završava u srijedu, 16. listopada 2013. u 13 sati.


23. Travanj 2013.

                hpd

          HRVATSKO  PEDAGOGIJSKO  DRUŠTVO

organizira za pedagoge - stručne suradnike u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, domovima i drugim djelatnostima

 

DESETI  SUSRET  PEDAGOGA  HRVATSKE

Zadar, 13. – 16. listopada 2013. – Hotel Donat

T e m a

znanstveno-stručnog skupa:

PEDAGOŠKE KOMPETENCIJE U SUVREMENOM KURIKULUMU

 

Organizator skupa:

Upravni odbor HPD-a

Podružnice HPD-a

 

Suorganizator:

Agencija za odgoj i obrazovanje

 

 

Sudionici skupa:

Pedagozi – profesori Odsjeka i Odjela za pedagogiju te Učiteljskih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Osijeku, Splitu, Rijeci, Zadru, Puli i Dubrovniku, stručni suradnici – pedagozi u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, domovima, visokim učilištima, bolnicama, medijima te u drugim djelatnostima i dužnostima odgoja, obrazovanja, znanosti i kulture.

Studenti preddiplomskog, diplomskog i poslijediplomskog doktorskog studija pedagogije, kao i svi zainteresirani za tematiku skupa.

Sudionici skupa dobivaju službenu potvrdnicu o stručnom usavršavanju.

 

 

Način i sadržaj rada:

Plenarna predavanja, skupne rasprave, radionice i plenarno zaključivanje.

Na skupu će se analizirati pedagoške kompetencije odgojitelja, učitelja, nastavnika i profesionalnih stručnih suradnika-pedagoga u oblikovanju, primjeni i razvoju suvremenog kurikuluma; zatim primjena pedagogijske teorije iz područja kompetencija i kurikuluma u odgojnoj praksi te ishodi odgoja i obrazovanja djece i mladih temeljenih na kompetencijskom profilu pedagoških djelatnika.

Radni dio skupa počinje u ponedjeljak, 14. listopada 2013. u 9:30 sati, a završava u srijedu, 16. listopada 2013. u 13 sati.

 

Program skupa

Ponedjeljak, 14. listopada 2013.

 

9:30 – 10:00 sati – Prijava sudionika

10:00 sati – Svečano otvaranje skupa

11:00 – 11:30 sati – Pauza za kavu

 

11:30 – 12:00 sati

Uvodno izlaganje

Prof. dr. sc. Vlatko Previšić

Tema: Pedagoške kompetencije u suvremenom kurikulumu

 

Poslijepodne 

16:00 – 18:30 sati – Plenarna izlaganja i rasprava

 

Prof. emeritus Josip Milat

Tema: Teleološke kompetencije nastavnika

 

Prof. dr.  sc. Milan Matijević

Tema: Pedagozi i itelji između ciljeva enja i evaluacije ishoda odgoja i obrazovanja

 

Prof. dr. sc. Marko Palekčić

Tema: Nastava i kompetencije

 

Prof. dr. sc. Zlatko Miliša

Tema: Medijske manipulacije i  medijske kompetencije

 

Prof. dr. sc. Vesna Buljubašić Kuzmanović

Tema:  Integrirani kurikulum kao oblik sustavnog razvoja pedagoških kompetencija

 

Prof. dr. sc. Smiljana Zrilić

Tema:  Pedagoške kompetencije u inkluzijskom odgoju i obrazovanju

 

 

Utorak, 15. listopada 2013.

 

Radionice: 9:30 – 12:00 sati

 

Radionica  A/ Pedagoške kompetencije odgojitelja i pedagoga u ustanovi ranog odgoja

Radionica B/ Kompetencijski profil učitelja i stručnih suradnika-pedagoga u osnovnoj školi; s uvodnim izlaganjem izv. prof. dr. sc. Krunoslava Matešića

Radionica C/ Pedagoške kompetencije nastavnika i pedagoga u srednjim školama i domovima.

 

Na Radionicama se očekuje aktivan doprinos sudionika. Molimo da u prijavi označite u kojoj radionici namjeravate sudjelovati te navedite naslov možebitnog priopćenja.

 

17:00 sati – Druženje uz klapsku glazbu (Klapa Maslina) i domjenak na terasi Doma županije, Božidara Petranovića 8 (pogled na more, Morske orgulje i Pozdrav Suncu)

 

 

Srijeda, 16. listopada 2013.

10 – 11:30 sati- Izvješća s radionica i plenarna rasprava

12:00 sati – Zatvaranje skupa

 

Prijava za skup:

Obrazac za prijavu možete preuzeti na web stranici HPD-a. Popunjeni obrazac i presliku uplatnice kotizacije poslati zemaljskom poštom na adresu Hrvatsko pedagogijsko društvo, Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb (odsjek za pedagogiju) te na e-mail adresu: hpd@ffzg.hr

Poveznica na Obrazac za prijavu dostupna je ovdje.

Prijavu izvršiti do 30. rujna 2013. godine.

Kotizacija za skup: Iznos od 300,00 kn (za radne materijale skupa) uplatiti unaprijed na žiro račun: 2360000 – 1101678714 (Hrvatsko pedagogijsko društvo, Ivana Lučića 3., Zagreb) s naznakom: Za Deseti susret pedagoga Hrvatske 2013.

Rezervacija smještaja: Rezervaciju smještaja moguće je izvršiti putem MREŽNOG obrasca, koji se može preuzeti na web stranici HPD-a i dostupan je u nastavku:  http://www.dubrovniksun.hr/prijave/pedagozi/

Glavni sponzor:

 školska knjiga

Sponzori: Zadarska županija, Grad Zadar i Općine

zadarskaZupanijaGRADZADAR

 

Medijski pokrovitelj:

 školske novine

 


19. Rujan 2012.

dsg

Drugi kongres pedagoga Hrvatske
PEDAGOGIJA I KULTURA
Opatija, hotel Ambasador 24. – 26. rujna 2012.

Program Drugog kongresa pedagoga Hrvatske možete vidjeti ovdje.

Znanstvenu monografiju/zbornike radova Drugog kongresa pedagoga Hrvatske (pripremljene za tisak) možete vidjeti ovdje: 

- knjiga 1

- knjiga 2

- knjiga 3


Znanstvena monografija i zbornici radova PEDAGOGIJA I KULTURA (u tiskanoj formi), biti će predstavljeni nakon Drugog kongresa pedagoga Hrvatske.