Povratak na sadržaj

Obrazovanje Roma — usporedba Republike Hrvatske s Republikom Slovenijom

Monika Jakić Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Slavka Krautzeka bb jednopredmetni studij pedagogije, 2. godina preddiplomskoga studija

Sažetak

Članak je podijeljen na nekoliko komponenti koje su razrađene tijekom obrade ove teme s naglaskom na usporedbi Republike Hrvatske s Republikom Slovenijom. Na samom početku iznesen je kratak povijesni pregled doseljavanja Roma na područje Europe, što uključuje i definiranje pradomovine Roma Indije te godine doseljavanja na područje Hrvatske i Slovenije. Također se osvrćem i na bogatu romsku kulturu i tradiciju, ali isto tako i na problem njihove neprihvaćenosti u društvu. Jedna od prvih komponenti usporedbe je upravo doseljenje Roma na područje Hrvatske i Slovenije te područja na kojima ih najveći broj danas i boravi. Dalje slijedi problem diskriminacije i međusobne netrpeljivosti neroma prema Romima. Ono što se postavlja kao glavni uzrok diskriminacije je upravo nedostatak interkulturalnog obrazovanja. Ovaj problem se proteže i kroz samo obrazovanje u kojem su Romi poprilično zakinuti u različitim pogledima. Rad prikazuje mišljenja različitih strana, neroma, ali isto tako i problem romske tradicije koja utječe na obrazovanje mladih. Slijedi pregled klasičnog obrazovnog sustava uključujući Rome u svakom sustavu pojedinačno: popratila sam Rome u predškolskom, osnovnoškolskom, srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju. Na kraju rada nalazi se prikaz programa i projekata za uključenje Roma.

Ključne riječi

desetljeće, diskriminacija, doseljenje, obrazovanje, obrazovni sustav, poboljšanje obrazovanja, romska povijest

Počeci romskog naroda sežu u daleku prošlost i vode nas u Indiju. Ona je po nekim povijesnim činjenicama određena kao njihova pradomovina i kaže se da je jedina knjiga koju su donijeli sa sobom njihov jezik iz kojeg se može iščitati dio kulture. Romi su narod s vrlo bogatom kulturom i tradicijom što ih i čini posebnima. Tijekom povijesti su se doseljavali na područje Europe, a danas spadaju u marginalne skupine društva i žive na rubu egzistencije što utječe na sve komponente njihovog života pa tako i na obrazovanje.

Svako dijete ima pravo na svoje školovanje kako bi, kasnije u životu, imalo veće mogućnosti pri zapošljavanju. Kada govorimo o obrazovanju, Romi imaju veliki problem. Jako mali postotak Roma se školuje te ih velika većina ne završi ni osnovnu školu. Razloga za to ima puno, a neki od njih su loša ekonomska situacija njihovih roditelja, diskriminacija Roma u društvu, nemogućnost prilagodbe na jezik, romska tradicija kratkotrajnog školovanja, nepodržavanje obrazovanja od strane roditelja, rano stupanje u brak i još mnogi drugi.

Ovim se radom želi saznati kako Romi žive, koje su karakteristike njihovog načina života te zašto ih se školuje tako mali postotak. Također se želi pokazati situacija iz drugačije perspektive, u smislu da se sazna koliko vlasti ulažu u napredak i obrazovanje Roma, zašto su neprihvaćeni u društvu te odakle tolike predrasude o tom narodu. Sve se te komponente kroz cijeli rad uspoređuju između dvije navedene države, Republike Hrvatske i Republike Slovenije.

Povijest dolaska roma na područje europe

U Europi postoji gotovo deset milijuna Roma koji žive u gotovo svakoj od zemalja na kontinentu. Ne postoji jedan romski narod, već se radi o bogatoj raznolikosti kultura, tradicija i drugih značajki. Romi govore različitim jezicima i pripadaju različitim vjerskim zajednicama i plemenima.

Romi su narod koji potječe iz Indije, a njihova povijest naseljavanja Europe počinje još u dalekom 14. i 15. stoljeću. Od tada datiraju zapisi o Romima: u Njemačkoj iz godine 1407., u Francuskoj 1419. godine, u Italiji iz 1422. godine, u Španjolskoj iz godine 1425., i sl. (Klopčić, 2007.) Selili su se u više navrata u različitim smjerovima. Jedna je skupina putovala preko Irana, a druga preko Armenije ili preko Egipta u Grčku. Postoje mnoge teorije o razlogu njihova preseljenja u druge krajeve, a jedna od njih je da se Romi sele zbog međusobnih svađa unutar skupine pa jedan dio njih uvijek mora otići.

Jedino što može pomoći u otkrivanju njihova porijekla i kulture je romski jezik koji su donijeli sa sobom. Odnos prema drugim narodima, a osobito prema Romima, često je iskazivan kao nepovjerenje, sumnja i težnja ograničavanju i podčinjavanju (Hrvatić, 2000 : 268). Romi, tj. Cigani kako su ih onda nazivali, došli su za vrijeme turskih prodora u Europu u puno većem broju i tada su ih optuživali za špijunažu i proganjali. S obzirom da su bili neobrazovani i nisu se uklapali u društvo neroma, naseljavali su se u skupinama van neromskih naselja i njihova naselja se nazivaju ciganske malle, u prijevodu romska naselja. Romi imaju svoj jezik Romani ćhib, koji je mješavina mnoštva jezika i dijalekata pa se govorni jezici između naselja međusobno razlikuju. Suvremene plemenske skupine Roma, iako se razlikuju prema jeziku-dijalektu i običaju, veže zajedničko podrijetlo, tradicijske i kulturne odrednice i iskonska želja za slobodom (Hrvatić, 1996 : 914).

Prva zakonska uredba o pravima i obavezama Roma definirana je 1761. godine od strane Austro-Ugarske Monarhije, carice Marije Terezije, a druga je definirana od strane cara Josipa II. i ona strogo zabranjuje čergarenje, skitnje i svako nomadsko kretanje. Ustrojen im je svakodnevni život, morali su prihvatiti seoske nošnje i službeni jezik jer bi u protivnom bili kažnjeni. Mogli su se baviti kovačkim zanatom i glazbom, što su uz koritare, kotlare, trgovce konjima i mnoge druge, tradicionalna romska zanimanja.

Doseljavanje Roma na područje Republike Hrvatske

Romi se na području Hrvatske pojavljuju u 14. stoljeću, a to potvrđuje pisani dokument, trgovački spis iz 1362. godine, iz grada Dubrovnika. Deset godina kasnije, 1373. godine spominju se Romi u Zagrebu kao trgovci i mesari (Hrvatić, 1996 : 914). Zapisi o doseljenju pojavljuju se u još nekim gradovima poput Pule i Šibenika, no tu ipak nešto kasnije. U 20. stoljeću Romi žive kao ravnopravna skupina s ostalim pučanstvom te pripadaju srednjem gradskom sloju. Kasnije im se počinje ograničavati kretanje te ih se optužuje za krađe, prijevare i sukobe. Danas najviše Roma živi u Međimurju. Po službenim podacima zadnjeg popisa stanovništva u Hrvatskoj se nalazi 9 463 Roma, no to naravno nije realna brojka jer se veliki dio Roma izjašnjava pripadnicima većinskog naroda, dakle Hrvatima.

Doseljavanje Roma na područje Republike Slovenije

Romi se kao etnička skupina s vlastitim jezikom i načinom života na području Slovenije pojavljuju već u 14. stoljeću, no najstariji zapisi o „Ciganima“ datiraju tek iz 1452. godine i to je bila Darovnica samostanu Bistra. Doseljavanje se vršilo iz drugih zemalja i iz više smjerova, najviše iz smjera sjeverozapada i jugozapada. Dolenjski Romi su se doselili iz Hrvatske, prekomurski Romi iz Mađarske, a gorenjski Romi iz Njemačke i Austrije. Najviše Roma živi u Prekomurju, u Posavju i Beli Krajini te u Ljubljani, Mariboru, Celju, i dr. Prema zadnjem popisu stanovništva Republike Slovenije, podaci govore kako u Sloveniji živi 3 246 Roma, no stručnjaci kažu da to nije ni polovica od realne brojke.

Predrasude i diskriminacija roma

Društvo je općenito uvijek iskazivalo negativan stav prema Romima. Romi pripadaju marginaliziranim skupinama društva po svojoj gospodarskoj, prostornoj, kulturnoj i političkoj dimenziji i to im daje dodatnu etiketu u društvu. Rome se uvijek nazivalo Ciganima te su predstavljeni kao prljavi i smrdljivi, što se ne uklapa s prihvatljivim društvenim okvirom. Zbog nomadskog načina života oduvijek je postojalo nepovjerenje između Roma i njihovih sjedilačkih susjeda. Vjerovalo se i još uvijek se vjeruje, da su Romi prosjaci, lopovi, otmičari, neprilagodljivi za sjedilački način života i stalan posao (Rumbak, 2007.).

Učenici Romi doživljavaju brojne diskriminacije u društvu, a posebno u školi u situacijama kada ih nazivaju Ciganima i drugim pogrdnim nazivima te im daju do znanja da ne bi trebali biti u njihovom društvu jer ne spadaju u njega.

Republika Hrvatska je 1995. godine provela istraživanje na uzorku od 2 715 srednjoškolaca, a ispitano je prihvaćanje ili odbijanje nekih etničkih skupina. Rezultati koji su se dobili pokazali su kako su, od 13 etničkih skupina, jedino Srbi i Crnogorci bili rangirani niže od Roma, što možemo povezati sa završetkom Domovinskoga rata i opravdanim načinom razmišljanja. Učenici Romi doživljavaju brojne diskriminacije u društvu, a posebno u školi u situacijama kada ih nazivaju Ciganima i drugim pogrdnim nazivima te im daju do znanja da ne bi trebali biti u njihovom društvu jer ne spadaju u njega. Naravno, možemo pretpostaviti da su predrasude o Romima svojoj djeci usadili sami roditelji koji, na žalost, djecu ne obrazuju interkulturalno. "Zato je interkulturalno obrazovanje u školi usredotočeno na sustav odnosa djece i mladeži. Svrha takvog obrazovanja nije poučavati o različitim kulturama, nego dovesti u suodnos nositelje različitih kultura. Interkulturalna osjetljivost nije urođena ljudska osobina. Ona se stječe, uči. Zbog toga konkretni odnosi između različitih kultura, što ih u razred donose djeca i mladi ljudi, ne mogu unaprijed biti određeni. Bit obrazovanja nije „gurnuti“ djecu u stari naslijeđeni etos. Bit je pomoći djeci da razviju sposobnost mišljenja o novim odlukama koje će kao odrasle osobe morati donositi.“ (Ninčević, 2009 : 63) Brojne su izjave romske djece kako ih u školi ne diskriminiraju i vrijeđaju samo učenici, već i učitelji. Životom u romskoj zajednici i pod utjecajem roditelja, djeca većinom imaju razmišljanja da ne spadaju u društvo i da neće biti prihvaćeni što se odražava i na njihovo obrazovanje. Roditelji Romi također navode kako ih nastavnici diskriminiraju na način da ih ne pozivaju na sudjelovanje u školskim aktivnostima u kojima bi vrlo rado sudjelovali. Iz svog vlastitog iskustva mogu reći kako sam stvorila predrasude o Romima. Kad smo bili djeca uvijek su nam govorili da idu Cigani da se brzo sakrijemo jer oni kradu djecu i slično. Romi su nažalost, zbog svog načina života i svoje povijesti, ali na neki način i kulture i tradicije, stvorili u očima drugih ljudi lošu sliku sebe kojom su predstavljeni kao osobe s lošim životnim uvjetima i navikama te su okarakterizirani kao osobe s kojima se ljudi nerado ili nikako druže.

Problemi u obrazovanju

Nemogućnost obrazovanja najveći je problem Roma kao naroda. Romi su narod koji živi u začaranom krugu društva i tradicije romskog naroda. Društvo ne prihvaća Rome kao takve, a oni se zbog toga teže ili nikako ne integriraju u društvo. Vlasti pokušavaju unaprijediti integraciju pomoću nekih programa, no ti programi su uglavnom provedeni na papiru, dok je provedba u praksi jako loša. „Nacionalni program za Rome Vlade Republike Hrvatske te Desetljeće za uključivanje Roma u jednom su dijelu neprovedivi, a iz razloga jer nisu u potpunosti i na adekvatan i kvalitetan način uključene u provedbu istoga niti sve romske nevladine organizacije sa svojim timovima, ekspertima i samim članovima, niti u potpunosti sami Romi sa područja djelovanja romskih udruga ili organizacija, to jest cjelokupna romska zajednica kojoj su namijenjeni navedeni programi.“ (Rumbak, 2007: 23) U okviru tih programa treba navesti da nisu u potpunosti istraženi stvarni problemi i potrebe Roma, njihova vjerska i plemenska pripadnost, govorno područje i tradicionalno ponašanje te je logično da se zbog toga ti programi ne mogu kvalitetno provesti. Ono što bi isto tako trebalo pridonijeti poboljšanju provedbe programa je uključivanje svih Roma, Romkinja, djece i pripadnika svih romskih skupina.

Obrazovanje je za Rome, na svim nivoima od predškolskog odgoja, obrazovanja u osnovnim i srednjim školama, na visokim školama i fakultetima, jako bitna odrednica njihovog života. Bez adekvatnog obrazovanja Romi ostaju uskraćeni u znanju, ali i u samom zapošljavanju i pružanju boljih uvjeta života. Školovanje je danas vrlo skupo i za romski narod koji živi u vrlo lošim uvjetima, teško je školovati generacije svoje djece. Romske zajednice su vrlo prilagodljive okruženju te s obzirom na to ne bismo mogli reći da im je jezik prepreka u obrazovanju. Ono na što treba obratiti pozornost je tradicija romskih porodica, nivo obrazovanja roditelja, ekonomski status te nerazumijevanje šire sredine za specifičnosti romskog načina života.

Romi upisuju svoju djecu u školu, no ne polaze ju redovno, a još manje ju završavaju u potpunosti. Najčešće ni osnovnu školu ne završe u potpunosti. Veliki problem postoji pri upisu djece u osnovnu školu, kada im se daju testovi razumijevanja i sposobnosti bez ikakve prilagodbe jezika. Djeca najčešće ne razumiju testove i ne riješe ih najbolje te ih se zbog toga šalje u specijalne škole u kojima postižu dobre rezultate, ali to nije dobro rješenje jer većina te djece nije na nivou specijalnih škola i sigurno bi mogli uspjeti i u normalno školskom sistemu da im se, barem u početku, prilagode jezik i nastava. Kada bi taj problem razmatrali sa strane romskih uvjeta življenja, uvidjeli bismo neimaštinu i siromaštvo u kojem žive, život bez struje, vode, kanalizacije, kupaonice, sanitarnog čvora, nedostatka odjeće i obuće i financijskih sredstava, zasigurno nije život i okruženje u kojem bi djeca mogla normalno živjeti, a ni obrazovati se. Opća obrazovna razina Roma zbog toga je vrlo niska. Zbog silnih diskriminacija koje doživljavaju u školi, još je teže uvjeriti roditelje Rome da podržavaju obrazovanje svoje djece. Veliki problemi se javljaju zbog neadekvatnih nastavnika za rad s Romima. Nastavnici bi se trebali obučavati na području romskog jezika te romske kulture i tradicije te bi se trebalo zaposliti više romskih nastavnika. Također nepostojanje romskih udžbenika i početnica stvara dodatan problem u učenju djece. Isto tako ono što utječe na izobrazbu Roma je poštivanje obiteljskih vrijednosti s obzirom na način privređivanja jer se djeca vrlo rano uključuju u privređivanje. Tradicija romskog naroda je i rano stupanje u brak, sa svega 15 godina, zbog čega djevojčice i dječaci, kako bi osnovali obitelj, napuštaju školu.

Obrazovni sustav

Obrazovni sustav se sastoji od predškolskog, osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja. Cilj svih projekata je što bolje uključivanje djece Roma u obrazovni sustav. Pregledavanjem literature, uočila sam kako je sustav jednak u obje države te kako se obje države suočavaju s istim problemima.

Predškolsko obrazovanje

Ustanove predškolskog odgoja imaju poseban značaj za romsku djecu i cjelokupnu romsku zajednicu (Rumbak, 2007: 124). One ostvaruju odgojnu, obrazovnu te socijalnu i prosvjetiteljsku funkciju. Te ustanove za predškolski odgoj imaju zadaću pripremiti djecu za polazak u školu, tako što djeca uče jezik većinskog naroda kako bi se bolje integrirala u obrazovni sustav. Postoje dvije vrste predškolskih ustanova za Rome, a to su državni vrtići ili romske predškolske ustanove u kojima se nalaze homogene grupe. Predškolsko obrazovanje je bitno za Rome jer im se unutar njega usađuju moralne vrijednosti i principi dobrog odgoja kakav im roditelji Romi često ne mogu ili ne znaju pružiti, što je posljedica vrlo mladih romskih obitelji bez iskustva.

Osnovnoškolsko obrazovanje

Iako je osnovno obrazovanje obavezno po zakonima obje države, vrlo je mali postotak romske djece koja se upisuju u osnovnu školu. Mali broj romske djece koja upišu osnovnu školu ju završi, a pogotovo ženska djeca koja su izložena vrlo ranoj udaji i rađanju djece, gotovo da su prisiljena napustiti školu. Romi se teško snalaze u školi, pogotovo oni koji nisu imali prilike ići u neku predškolsku ustanovu, a takvih je najveći dio jer nisu uspjeli naučiti barem osnove jezika koji se pričaju u školama. Veliki problemi postoje pri uključivanju u osnovnoškolsko obrazovanje jer djeca većinom ne razumiju jezik, a uzrok tome je što kod kuće govore Romani ćhib. Samim time nisu u istom položaju kao ostala djeca i nemaju dovoljnu motivaciju za nastavak školovanja, a rijetki su oni uporni koji završavaju školu.

Srednjoškolsko obrazovanje

Romi se teško uključuju u srednje obrazovanje, a kada i upišu, to su onda uglavnom strukovne škole koje traju tri godine. Vlasti pokušavaju zadržati Rome u srednjoškolskom obrazovanju stipendiranjem što većeg broja učenika Roma, osiguravanjem smještaja u učeničkim domovima, ponuđivanjem što više izvannastavnih aktivnosti, i sl. Srednja škola je bitna jer je ona korak do pronalaska sigurnog zaposlenja ili barem korak bliže većim mogućnostima pronalaska posla. Dosta ih je zainteresirano za zanimanja policajaca, medicinskih sestara, učitelja i drugih zanimanja koja su presudna za jaču integraciju Roma u društvo.

Visokoškolsko obrazovanje

Kada se govori o visokoškolskom obrazovanju, jasno nam je s obzirom na mali postotak Roma koji pohađaju srednju školu, da se u visokim školama mogu pronaći još manje brojke romske djece. Razloga ima puno, od ekonomske situacije roditelja, uvjeta života, romske tradicije, ali i sustava obrazovanja. O tako malom postotku romske djece u visokom školstvu nam govori podatak da se u Hrvatskoj samo 11 Roma/Romkinja, od 9 463 deklariranih Roma po zadnjem popisu stanovništva, školuje u visokom školstvu.

Europski program uključivanja Roma

Europski program uključivanja Roma naziva se Desetljeće za uključivanje Roma 2005.–2015. Desetljeće predstavlja inicijativu koju je usvojilo osam zemalja srednje i jugoistočne Europe. Zemlje osnivačice su Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Makedonija, Rumunjska, Srbija, Crna Gora i Slovačka.

Europski program uključivanja Roma naziva se Desetljeće za uključivanje Roma 2005.–2015. Desetljeće predstavlja inicijativu koju je usvojilo osam zemalja srednje i jugoistočne Europe. Zemlje osnivačice su Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Makedonija, Rumunjska, Srbija, Crna Gora i Slovačka. One su zajedno s Institutom Otvoreno društvo, Svjetskom bankom, Europskom komisijom, UNDP, Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju, Vijećom Europe, Razvojnom bankom Vijeća Europe, romskim vodstvom, uključujući međunarodne romske organizacije, ostvarile taj projekt koji se još uvijek provodi.

Desetljeće za uključivanje Roma 2005.–2015.

Republika Hrvatska je jedna od osam europskih zemalja osnivačica Desetljeća za uključivanje Roma. Radi se o prvom zajedničkom projektu na području Europe, čiji je cilj poboljšanje života Roma te pomaganje u integraciji Roma u društvo neroma. Projekt ima puno ciljeva i zadataka, a jedan od njih se odnosi i na poboljšanje odgoja i obrazovanja Roma. Projekti unutar tog programa nazivaju se Akcijski planovi za uključivanje Roma. Kod obrazovnih se akcijskih planova radi na uvođenju romskih nastavnika u učionice, uključivanje roditelja u odgoj i obrazovanje te mjerama za sprečavanje prekida školovanja i radu s onima koji su prekinuli školovanje, dijeljenju besplatnih udžbenika i poboljšanju uspjeha romskih učenika. Naglašava se osposobljavanje učitelja za rad s Romima i reforma kurikuluma pod kojom se smatra i uvođenje nastave na romskom jeziku te poticanje međusobnog uvažavanja i antidiskriminacije.

Dekada za vključevanje Romov 2005.–2015.

Dekada je međunarodna inicijativa koja združuje vlade raznih država, vladine i nevladine organizacije i romske skupine. Usredotočena je na probleme obrazovanja, zapošljavanja, zdravstva te na suzbijanje diskriminacije i netrpeljivosti među Romima i neromima. Slovenija ima u toj organizaciji status države koja nadgleda, iako je 2007. godine bila pozvana da postane državom članicom. Za vrijeme predsjedanja Mađarske u projektu, Republika Slovenija je još jednom bila pozvana da postane članicom, što je opet odbila zbog nedovoljnog poznavanja svih komponenti programa te financijskih troškova koje donosi taj program za jednu državu. Na razini tog programa donesena je odluka o obrazovanju Roma i njihovoj društvenoj uključenosti. Naglašava se pripremanje nastavnih materijala na romskom jeziku i materijala za učenje samog romskog jezika, uvođenje romske kulture kao izbornog predmeta te sufinanciranje troškova obrazovanja.

Projekti za poboljšanje obrazovanja Roma

Projekti u Republici Hrvatskoj

a) Ljetna škola djece Roma Organizirana je za djecu romske nacionalne manjine, a cilj joj je očuvati osjećaj pripadnosti romskom narodu, učenje Romani ćhiba, jezika i dijalekata kojima govore Romi te upoznavanje romske kulture i umjetnosti. Program je organiziran na interkulturalnim osnovama prema nastavnom programu vezanom za romsku kulturu i običaje. Nastavni materijali su dijelom pripremljeni na romskom jeziku: romske početnice, udžbenici i slično te je vrlo bitna komponenta sudjelovanje učitelja Roma.

Načelo Romske odgojne zajednice je Noj un fi grunad!, što znači Biti Zajedno! Vrlo bitna je međusobna suradnja te posjet romskoj zajednici zbog čega je program prožet uvažavanjem, tolerancijom i povjerenjem.

b) Romska odgojna zajednica Zajednica ima interkulturalni pristup za romsku djecu u nastavi. Cilj joj je omogućiti Romima da se snađu s drugim ljudima iz okružja u kojem žive, upoznavanje s tradicijom romskog naroda i učenje života u zajednici. Načelo Romske odgojne zajednice je Noj un fi grunad!, što znači Biti Zajedno! Vrlo bitna je međusobna suradnja te posjet romskoj zajednici zbog čega je program prožet uvažavanjem, tolerancijom i povjerenjem.

c) Romski predškolski centar „Ceferino Jimenez Malla“ Centar su osnovali sami Romi uvidjevši koliko je obrazovanje bitno za život njihove djece. Nakon osnivanja centra povećao se broj djece koja su polazila osnovnu školu., poboljšao im se uspjeh, a djeca su počela upoznavati i hrvatski i romski jezik te su stekla bolje higijenske navike. Glavna ideja programa je priprema djece za redovitu školu.

Projekti u Republici Sloveniji

a) Standardizacija jezika Romov v Sloveniji in vključevanje romske kulture v vzgojo in izobraževanje (Standardizacija romskog jezika i uključivanje romske kulture u odgoj i obrazovanje) Projekt je zamišljen kao dio integracijskog projekta čija je namjena uključivanje romskog jezika i romske kulture u programe javnih odgojno-obrazovnih institucija. Prvi korak je izrada gramatike i početnice na romskom jeziku i na dijalektima romskog jezika kojima govore Romi u Sloveniji. Vrlo bitno je sudjelovanje stručnjaka koji poznaju romski jezik kako bi integracija što bolje uspjela.

b) Učna pomoč mladostnikom pri programu dokončanja osnovne šole (Pomoć u učenju mladima u programu završetka Osnovne škole) U program završetka Osnovne škole je uključeno 9–12 sudionika. Program se počeo provoditi 2000. godine na inicijativu koordinatora i vođe svih projekata za rad s Romima. Početni odjel bio je kombiniran za završetak 4. i 5. razreda osnovne škole, a kasnije je uveden i odjel za završavanje 6. razreda osnovne škole. Uspješno ga je završilo 9 polaznika. Pomoć u učenju se odvija u romskim naseljima i individualno za sve predmete.

c) Posebni odelek v vrtcu (Posebni odjeljak u vrtićima) Ovaj program je napravljen s ciljem bolje pripreme romske djece za osnovnu školu. U vrtićima su djeca razdvojena u skupine te je tako formirana posebna romska skupina koju sačinjavaju samo djeca Romi. Toj se skupini posebno posvećuje pažnja u učenju jezika i pripremama za školu.

Zaključak

Romski narod je uvijek bio izložen prozivanju, diskriminaciji i neprihvaćanju u društvu. Postoje mnogi programi prilagodbe i uključivanja Roma kako bi se stvorilo ozračje međusobnog uvažavanja, no nijedan od njih nije konkretno proveden, već je samo napisan na papiru. Romi se vrte u začaranom krugu bijede. Siromašni su zato što nemaju zaposlenja, nezaposleni su zato što nemaju školu, a nemaju školu zato što su siromašni. Njihov je položaj izuzetno težak jer je samo mali broj radno sposobnih pripadnika romske populacije zaposlen, a izuzetno mali broj ih ima završenu osnovnu i srednju školu. Zaključila sam da je obrazovanje temeljni problem tog naroda upravo zbog teškog pronalaska posla koji im omogućava preživljavanje.

Tužno je da se danas u 21. stoljeću petogodišnjaci igraju kompjutorima, dok se veliki broj djece Roma ni u 15. godini ne zna potpisati. S obzirom na to, nije teško zaključiti da će se nepismenost i neobrazovanost širiti i dalje u budućnosti, s generacije na generaciju. Takve stvari treba mijenjati jer je obrazovanje odraz društva te s obzirom na to moramo početak obrazovanja Roma smatrati prvim korakom prema pomaku njihove integracije u društvo. Svi projekti koji se provode, ali i dobra volja svih ljudi, trebali bi biti uključeni u pomaganje Romima da više ne budu marginalizirana skupina društva te da ih se prestane diskriminirati i da ih se prihvati kao vrlo zanimljiv narod s bogatom kulturom i tradicijom, a koji zbog teškog života ne može doživjeti neki veliki napredak u svakom smislu

Intervju

Ispitanik: gosp. Matjaž Hudorovac, predstavnik romskih skupina u Gradskom vijeću grada Metlike, Slovenija. Ispitanik je za vrijeme intervjua govorio mješavinu hrvatskog i slovenskog jezika. Pripremila sam prevedeni transkript na hrvatskom jeziku, radi lakšeg razumijevanja razgovora.

Kako izgleda tipična romska obitelj i kakvi su odnosi unutar nje? Rodbina se kod nas više poštuje nego kod drugih. Više se sluša starije. Na primjer tu su dva brata pa se svađaju ko će biti šef u obitelji. Stariji vode glavnu riječ kod svega pa mladi mijenjaju prezime. Kasnije grade svoje kuće da se odvoje.

Kakvi su odnosi između romskih naselja? Pa tako se slažu, stariji su dobri, ali mladi su puno u alkoholu i drogi pa se tuku samo i imaju problema. Najveći problem je što si posuđuju novce, na primjer posude 1000 eura, a moraš mu vratiti 2000. Glavni problem između samih Roma je taj što jedan ima, a drugi nema pa se javlja ljubomora.

Čime se bave Romi? Zapošljavaju se u državnim firmama, uglavnom muškarci. Prima nas Revoz (firma koja proizvodi aute), komunalija (kao i hrvatsko komunalno poduzeće), privatne firme ne primaju Rome. Žene jako malo rade kod nas. Tu radi samo moja žena i još jedna susjeda, druga ni jedna.

Postoji li kakva socijalna pomoć za Rome za lakše preživljavanje pošto je teško pronaći posao? Socijalna pomoć je velika pa svi misle da ne trebaju raditi pa je to problem. Dobiva se 200 eura po djetetu na mjesec pa misle kako nema smisla raditi.

S koliko godina se sklapaju brakovi? Pa dobro sad se to malo povisilo nije to ko prije sa 13–14 godina, ali još uvijek je rano sa 16–17 godina.

Utječe li rano sklapanje braka na obrazovanje? Sigurno da utječe, dosta ih odustaje, zapošljavaju se i odustaju od škole.

Koliko djece iz svih naselja (ima ih 6) u krugu grada Metlike imaju završene srednje ili više škole? Tu jedna ima srednju školu, nitko nije na fakultetu. A tu u obližnjim naseljima samo 3 ili 4 imaju srednju školu. Jedan mali je završio zidarsku, to znam.

Imaju li djeca neki program za prilagođavanje na školu i jezik? U vrtiću su napravili romski odjeljak i unutra ih ima 6 ili 7. To je napravljeno samo da razdvoje romsku djecu od drugih. Nemaju nikakav program, sve je isto samo su ih razdvojili, što nije dobro za njih. Napravili su taj projekt samo zbog države, ali ništa se nije promijenilo.

Imaju li djeca mogućnost učenja romskog jezika u školi? Slušaju nastavu normalno na slovenskom jeziku i imaju dosta problema sa tim, ali im se onda u školi nudi pomoć, individualna pomoć svakom posebno. Romski ne postoji kao izborni jezik.

Pruža li država pomoć kao poticaj školovanju romske djece? Svi imaju isti sistem i dobivaju pomoć pri financiranju udžbenika isto kao i učenici neromi. Oni koji nemaju dovoljno financijskih sredstava dobivaju pomoć.

Da li je bila bolja situacija prije nego što je Slovenija ušla u Europsku uniju ili je bolja situacija sada? Prije Europske unije nije bilo toliko diskriminacije, sad ih više odvajaju i dijele posebno, a nema nikakve razlike u programu.

Kakve su mogućnosti zapošljavanja za Rome u Metlici? Uzima samo Revoz, Danfus i Komunala druge firme ne. Samo je jedan privatnik u Metlici bio koji je primao Rome i koji je rekao da on ne gleda ljude prema izgledu i ko je što nego prema tome kakva je osoba.

Koje je važe mišljenje o obrazovanju Roma? To je najveći problem kod roditelja jer ako roditelji nisu podrška ništa od toga. Roditelji imaju mišljenje, što ćeš ići u školu kad nitko neće cigana zaposliti. Evo jedan primjer, jedna curica iz naselja bila je 7. razred i imala je dobre ocjene i ja joj kažem ajde dalje u školu, kaže ona da ne ide da je bezveze, ja joj kažem pa ajde, za frizerku ili trgovku nije tako teško završiti pa mi ona kaže radije ću biti doma, daj mi reci ko će u trgovini od ciganke primiti kruh.

Postoje li tu neki programi za predstavljanje romske kulture drugima? Romi su jako gostoljubiv narod. Organiziraju se radionice, crtanje samo za Rome. Imamo također plesno društvo. Organiziramo i romske noći pa pozivamo sve da dođu pogledati. Razglasimo okolo pa dođe nešto ljudi neroma pogledati.

Moji dojmovi nakon posjeta romskoj zajednici

Prilikom stvaranja ovog seminarskog rada, dva puta sam posjetila romsku zajednicu i imala prilike vidjeti kakav su Romi narod. Pri prvom odlasku, imala sam neki osjećaj nelagode, pošto nikada nisam bila u romskom naselju, a naravno tu su i naučene predrasude o Romima. Kada sam krenula prema romskom naselju do njega je vodio poljski put te sam već nakon nekoliko prijeđenih metara primijetila tipične romske kuće niske, iako sam se iznenadila jer su bile zidane. Naselje je bilo poprilično čisto. Odmah na početku naselja je izgrađen Romski kulturni centar za što je zaslužan moj ispitanik Matjaž Hudorovac koji se brine za organizaciju zabave u centru. Došla sam već pred večer i u centru je bila živa muzika, što me obradovalo i razbilo moju nelagodu. Za tu večer mogu samo zaključiti koliko su Romi veseo narod koji se voli zabavljati. Svi koji su bili unutra su plesali i bili jako pristojni. Na zabavi je bilo jako puno djece i ono što me oduševilo je, kada sam shvatila zašto gospodin Matjaž stalno gleda na sat, pitala sam ga zašto gleda na sat, a on mi je rekao da djeca imaju pravo biti unutra do 22 sata, a onda moraju ići kući na spavanje. Mislim da nam to pokazuje da unutar romskih skupina ipak postoji neki red i briga za djecu. Djeca su nas slikala i smješkala se, pretpostavljam da je to tako jer neromi ne dolaze često u romsko naselje. Isto tako sam se ugodno iznenadila jer su cijelo večer navraćali neromi, ali nisu se dugo zadržavali. Moji dojmovi potvrđuju ono što je gospodin Matjaž rekao da su Romi gostoljubiv narod jer smo mi bili njihovi gosti i cijelu večer nas je muzika pozdravljala i svirala za nas. Drugi posjet je bio zbog provedbe intervjua i tada sam došla po danu. Bilo mi je zanimljivo kada su neki Romi izišli pred vrata i promatrali nas dok nismo ušli u prostorije centra gdje me gospodin Matjaž ugodno primio. Za kraj mogu reći da sam ugodno iznenađena s odlaskom u romsko naselje i ponašanjem Roma. Jako su zabavan narod koji se zna opustiti i zasigurno ću ih i dalje posjećivati.

Literatura

  1. Hrvatić, N. (1996), Romi u interkulturalnom okruženju. Društvena istraživanja, 5–6 (25–26), 913–933.
  2. Hrvatić, N. (2000), Odgoj i izobrazba Roma u Hrvatskoj. Društvena istraživanja, 2–3 (46–47), 267–290.
  3. Klopčić, V., Polzer, M. (2003), Evropa, Slovenija in Romi. Inštitut za narodnosna vprašanja, Ljubljana
  4. Klopčić, V. (2007), Položaj Romov v Sloveniji – Romi in Gadže. Inštitut za narodnosna vprašanja, Ljubljana
  5. Ninčević, M. (2009), Interkulturalizam u odgoju i obrazovanju: Drugi kao polazište, Nova prisutnost, 7, 59–84.
  6. Rumbak, I. (2007), Strategija obrazovanja Roma u Republici Hrvatskoj, Humanitarna organizacija Svjetska organizacija Roma u Hrvatskoj, Zagreb
  7. Miklić, B., 2009. V Metliki tudi Romi zadovoljni reševanjem romske tematike u veljači 08, 2009, Izvješće o trenutnom položaju Roma na području grada Metlike. Dostupno na: http://www.ednevnik.si/?u=romi (28. 10. 2011.)
  8. Hrvatska radio televizija, 2011. Popravlja se obrazovanje Roma u RH u svibnju 19, 2011. Televizijski prilog o obrazovnoj situaciji Roma u RH. Dostupno na: http://www.hrt.hr/index.php?id=135&tx_ttnews[tt_news]=116631&cHash=fd84672efa (4. 11. 2011.)
  9. Novak, J., 2008. Romi i Romkinje u visokom obrazovanju u prosincu 23, 2008. Tekst u sklopu kolumne pravo na obrazovanje. Dostupno na: http://www.h-alter.org/vijesti/ljudska-prava/romi-i-romkinje-u-visokom-obrazovanju (4. 11. 2011.)
  10. Vijeće romske nacionalne manjine grada Zagreba, 2006, Desetljeće za Rome, 2006. Članak o desetljeću i planovima za budućnost. Dostupno na: http://www.romi-zagreb.hr/desetljecezarome.html (28. 10. 2011.)
  11. Ladić, M., 2010, Družbena vključenost/izključenost Romov s poudarkom na izobraževanju prekmurskih Romov, 2010. Diplomski rad. Dostupno na: http://dk.fdv.uni-lj.si/diplomska/pdfs/ladic-maja.pdf (05. 11. 2011.)
  12. Institut otvoreno društvo, 2007, Ravnopravan pristup Roma kvalitetnom odgoju i obrazovanju, 2007. Izvještaji o praćenju. Dostupno na: http://www.soros.org/initiatives/roma/articles_publications/publications/equal_20071217/croatia2_20071217.pdf (5. 11. 2011.)
Povratak na sadržaj Preuzmi članak u PDF-u