Povratak na sadržaj

Zadovoljstvo studenata nekim vidovima studija pedagogije

Ines Radić, Ivana Toussaint Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, Sinjska 2 dvopredmetni studij pedagogije i kroatistike, 1. godina diplomskog studija

Sažetak

Zadovoljstvo studenata jedan je od važnih pokazatelja kvalitete visokoškolske ustanove, pa je stoga cilj ovoga istraživanja bio ispitati razlikuje li se zadovoljstvo studenata studijem s obzirom na godinu studija. U istraživanju su sudjelovala 102 studenta pedagogije Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu. Dobiveni rezultati pokazali su da postoji pozitivna povezanost zadovoljstva različitim aspektima studija te da ne postoji statistički značajna razlika u zadovoljstvu studenata studijem s obzirom na godinu studija. Nadalje, s obzirom na sveukupnu prosječnu dobivenu vrijednost zadovoljstva studijem može se zaključiti da su studenti zadovoljni svim ispitivanim aspektima studija, počevši od razvoja osobnih vještina i akademske podrške, nastavničkoga poučavanja i procjenjivanja, pa do organizacije i upravljanja na Odsjeku za pedagogiju.

Ključne riječi

zadovoljstvo studijem pedagogije, ozračje, akademska podrška, organizacija i upravljanje, poučavanje i procjenjivanje nastavnika, osobni razvoj

Uvod

Zadovoljstvo studenata jedan je od važnih pokazatelja kvalitete visokoškolske ustanove. Zadovoljstvo kao fenomen ogleda se u ispunjenju očekivanja, odnosno u “usklađenosti onoga što dobivamo s onim što smatramo da bismo trebali dobiti“ (Reić Ercegovac i Jukić, 2008), pa se stoga nameće zaključak da će studenti biti zadovoljniji i uspješniji u svojemu radu što su ispunjenija njihova očekivanja (Reić Ercegovac i Jukić, 2008).

Važnim se čimbenicima zadovoljstva studenata smatraju njihovi motivi za odabir određenoga studija i ozračje na fakultetu. Kesić i Previšić (1998) donose podjelu motiva na hedonističke motive i motive korisnosti na koje utječu dvije različite skupine motivacijskih faktora — eksterni i interni, pri čemu na hedonističke motive utječu interni faktori, a na motive korisnosti eksterni motivacijski faktori. Ukoliko se motivi izbora studija crpe iz hedonističkih motiva, poput interesa za znanstveno područje i zadovoljstvo odabranom profesijom, utoliko će zadovoljstvo studijem biti veće nego ako su motivi za izbor studija motivi korisnosti, odnosno mogućnosti zaposlenja i dobre zarade (Kesić i Previšić, 1998).

Govoreći o ozračju u školi, Bouillet i Bijedić (2007) ističu kako pozitivno, podržavajuće i kulturalno osviješteno ozračje pridonosi boljem postignuću učenika, što se može primijeniti i na visokoobrazovne ustanove jer ako postoje kvalitetne socijalne veze, obrazovna će postignuća biti veća. Relja (2006) smatra kako uspješnost odnosa na svim razinama pozitivno utječe na cjelokupno ozračje i stvaranje pozitivnoga identiteta ustanove u javnosti. Ozračje temeljeno na humanom pristupu učeniku u kojemu se naglašava samostalnost, kreativnost i odgovornost učenika i nastavnika, stvara pozitivne osjećaje svih sudionika prema instituciji i obrazovanju. Prema istraživanju koje je autorica provela, učitelji bi trebali posjedovati osobine poput strpljivosti, komunikativnosti, empatije, dosljednosti i samouvjerenosti te privrženosti svojemu pozivu (Relja, 2006). Okruženje za učenje istaknuto je kao važan aspekt studentske motivacije, pa je tako jako važno naglasiti kakvo bi to okruženje trebalo biti. Studenti bi trebali biti uključeni u obrazovni proces kao suradnici, što podrazumijeva povećanu odgovornost za vlastite postupke. Rezultati istraživanja (Brocket i Hiemstra, 1991; Hiemstra, 1991; Hiemstra i Brockett, 1994; Hiemstra i Sisco, 1990; sve prema Hiemstra i Poley, 2006) pokazali su kako studenti teže takvome okruženju za učenje jer im pomaže naučiti prihvatiti odgovornost za vlastite postupke i osigurava njihov osobni angažman u samome procesu studiranja, a samim time takvo okruženje za učenje razvija profesionalne kompetencije i povećava samopouzdanje studenata.

Uz nastavno osoblje, kao činitelji zadovoljstva studenata veliku važnost imaju i odnos nenastavnoga osoblja prema studentima i organizacija studija, pri čemu studenti organizaciju studija i nastavno osoblje ističu kao elemente koji imaju najznačajniji utjecaj na njihovo zadovoljstvo.

U različitim se istraživanjima velika važnost posvećuje nastavi na fakultetima koji osposobljavaju buduće nastavnike jer na njih više utječe način izvođenja nastave nego teorijske postavke poput nabrajanja načela, metoda, postupaka (Bognar i Kragulj, 2010). Ipak valja naglasiti kako su istraživanja koja se bave problematikom motiva za studij na hrvatskim sveučilištima rijetka, a dosad provedena istraživanja na koja upućuju Reić Ercegovac i Jukić (2008) ukazuju na to da studiji uglavnom ne ispunjuju studentska očekivanja te da prevladava osrednje zadovoljstvo studenata odabranim studijem. Prema istraživanjima koja navode Vranšević i suradnici (2007), studenti su najzadovoljniji okružjem, odnosno uređenjem dvorana, dok se na drugome mjestu nalazi zadovoljstvo nastavnim osobljem čemu pridonosi njihova dostupnost i spremnost za pomoć. Uz nastavno osoblje, kao činitelji zadovoljstva studenata veliku važnost imaju i odnos nenastavnoga osoblja prema studentima i organizacija studija, pri čemu studenti organizaciju studija i nastavno osoblje ističu kao elemente koji imaju najznačajniji utjecaj na njihovo zadovoljstvo. Tako su Reić Ercegovac i Jukić (2008) te Pavin i suradnici (2005) utvrdili da studenti najveći stupanj zadovoljstva iskazuju za programski aspekt studija, a najniži za rad nastavnika, odnosno njihove metode, organizaciju nastave i ispita te način vrednovanja postignuća. S druge strane, Ricijaš i suradnici (2006) su na temelju istraživanja provedenoga sa studentima psihologije, socijalnoga rada i socijalne pedagogije utvrdili da su studenti najzadovoljniji programom studija, zanimljivošću sadržaja, odnosom profesora i studenata te stručnošću i zanimljivošću predavača, dok nezadovoljstvo iskazuju zbog nedostatno stečenih znanja i vještina, nedostatka praktičnoga rada, slabe organizacije i zastarjelih metoda.

Vranšević i suradnici (2007) ističu kako zadovoljstvo studenata ima pozitivan utjecaj na motivaciju, prisutnost na nastavi i na povećanje ugleda fakulteta čime se privlače budući studenti. Osim visoke akademske i pedagoške razine, administrativno osoblje i infrastruktura fakulteta osnovni su čimbenici koji utječu na razinu zadovoljstva fakultetom. Kako bi se povećalo zadovoljstvo studenata, potrebno je ispuniti očekivanja polaznika koja su u izravnoj vezi s njihovom motivacijom, sposobnošću nastavnog osoblja i mogućnostima fakulteta u vidu tehničke podrške. Pri poboljšavanju razine zadovoljstva svojih polaznika, visokoobrazovne institucije bi svoju pažnju trebale usmjeriti na administraciju osnovnih usluga kao što su izbor odgovarajućih kadrova, uvođenje odgovarajućih metoda poučavanja i postizanje odgojno-obrazovnih ciljeva, a ne na one periferne kao što su upisi ili infrastrukture (Vranšević i sur., 2007).

S obzirom na sve navedene podatke, cilj je ovog istraživanja bio utvrditi zadovoljstvo studenata pedagogije Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu nekim vidovima odabranoga studija. Ključno je bilo ispitati razlikuje li se zadovoljstvo studenata studijem s obzirom na godinu studija. Krenulo se je od hipoteze H1 da postoji postoji pozitivna povezanost između pojedinih vidova zadovoljstva studijem te hipoteze H2 da će se stupanj zadovoljstva razlikovati s obzirom na godinu studija, pri čemu će studenti viših godina biti zadovoljniji od studenata na nižim godinama studija.

Metodologija istraživanja

Uzorak

U istraživanju su sudjelovala 102 ispitanika, od toga 97 studentica (95,1%) i 5 studenata (4,9%) s Odsjeka za pedagogiju Filozofskoga fakulteta u Splitu što čini 80, 3% ukupne populacije studenata toga studija. Od 102 ispitanika, njih je 18 (17,6%) na prvoj godini studija, 21 (20,6%) na drugoj, 22 (21,6%) na trećoj, 28 (27,5%) na četvrtoj, a 13 (12,7%) na petoj godini studija.

Instrument i postupak istraživanja

U svrhu ovoga istraživanja korišten je upitnik National Student Survey 2008 Questionnaire koji je preuzet s internetske stranice Sveučilišta u Liverpoolu1, a sastoji se od 19 tvrdnji koje se odnose na zadovoljstvo različitim područjima studija. Originalni upitnik sastojao se od 6 grupa pitanja od kojih je 5 grupa (poučavanje na Odsjeku, procjenjivanje i povratne informacije, akademska podrška, organizacija i upravljanje te osobni razvoj) primijenjeno u svrhu ovoga istraživanja. Za svaku tvrdnju ponuđena je skala procjene Likertova tipa od 5 stupnjeva uz pomoć koje su sudionici trebali procijeniti svoje slaganje s navedenom tvrdnjom, pri čemu je: 1 = uopće se ne slažem, 2 = uglavnom se ne slažem, 3 = niti se slažem niti se ne slažem, 4 = uglavnom se slažem, 5 = u potpunosti se slažem.

Metodom osnovnih komponenata s Varimax rotacijom izlučene su četiri subskale koje su s obzirom na sadržaj čestica u upitniku imenovane kao — osobni razvoj (F1), poučavanje i procjenjivanje nastavnika (F2), akademska podrška (F3) i organizacija i upravljanje (F4). Pouzdanosti tipa unutarnje konzistencije pojedinih subskala izračunate su pomoću Cronbachova alfa koeficijenta te se kreću od 0,745 do 0,857. Pouzdanost cijele skale iznosi 0,910 te je stoga moguće formirati i ukupan rezultat kao pokazatelj općega zadovoljstva studijem. Prikaz zasićenja čestica na navedenim subskalama, kao i druga navedena obilježja subskala, prikazane su u tablici (tablica 1).

Tablica 1: Faktorska zasićenja čestica na subskalama Skale zadovoljstva studijem i druga obilježja subskala
Metoda ekstrakcije: Metoda osnovnih komponenti
Metoda rotacije: Varimax s Kaiser normalizacijom.
Komponenta
Čestice F1 F2 F3 F4
Moje komunikacijske vještine su se poboljšale. 0,892      
Zahvaljujući studiju, osjećam se sigurno pri rješavanju nepoznatih problema. 0,837      
Studij mi je pomogao da steknem sigurnost u sebe. 0,806      
Sve u svemu, zadovoljan/na sam kvalitetom studija. 0,525      
Studij intelektualno stimulira studente. 0,488      
Povratna informacija o mojemu radu mi pomaže da razjasnim stvari koje ranije nisam razumio/la. 0,466      
Nastavnici umiju na zanimljive načine izlagati nastavni sadržaj.   0,426    
Kriteriji su procjenjivanja i ocjenjivanja znanja pravedni.   0,815    
Kriteriji ocjenjivanja unaprijed su razjašnjeni.   0,735    
Nastavnici na vrijeme daju povratne informacije o mojemu radu.   0,659    
Nastavnici jasno izlažu i objašnjavaju sadržaje.   0,563    
Nastavnici su motivirani za poučavanje i pristupaju mu sa zadovoljstvom.   0,533    
Kada mi je to bilo potrebno, uvijek bih dobio/la dobar savjet u vezi sa studijem.     0,830  
Mogu se obratiti nastavnicima kad god mi je to potrebno.Tijekom studija primam savjete i podršku kada mi je to potrebno.     0,826  
Tijekom studija primam savjete i podršku kada mi je to potrebno.     0,638  
Kada dođe do promjena u rasporedu, one nam se pravovremeno i kvalitetno priopćavaju.       0,786
Raspored je efikasan kada je riječ o mojim aktivnostima.       0,684
Studij je dobro organiziran i provodi se bez poteškoća.       0,665
Postotak objašnjene varijance 20,685 18,093 14,259 12,458
Cronbachov alfa 0,857 0,814 0,804 0,745
M (σ) 23,77 (4,05) 23,07 (3,484) 11,88 (2,25) 10,47 (2,77)

Ispitivanje je provedeno grupno tijekom održavanja redovne nastave u ljetnom semestru akademske godine 2011./2012. Prije primjene upitnika, ispitanici su bili upoznati s ciljem istraživanja i uputama o rješavanju upitnika.

Rezultati i rasprava

Kako bi se ispitalo zadovoljstvo studenata različitim vidovima studija pedagogije, utvrđena je struktura zadovoljstva studenata studijem pedagogije. Prosječne vrijednosti na subskalama Skale zadovoljstva studijem prikazane su u tablici 2.

Tablica 2: Prosječne vrijednosti na subskalama Skale zadovoljstva studijem
Subskale N min max M σ
F1_osobni razvoj 102 1,17 5,00 3,96 0,67
F2_ poučavanje i procjenjivanje nastavnika 102 2,33 5,00 3,84 0,58
F3_akademska podrška 102 1,67 5,00 3,96 0,75
F4_organizacija i upravljanje 102 1,00 5,00 3,49* 0,92
Ukupan rezultat Skale zadovoljstva studijem 102 2,06 5,00 3,84 0,57

Prema rezultatima istraživanja i naknadnim analizama, zadovoljstvo organizacijom i upravljanjem pokazuje statistički značajno niži rezultat od ostalih vidova studija. U grupi organizacija i upravljanje procjenjivalo se zadovoljstvo studenata rasporedom i njegovom efikasnosti kada je riječ o studentskim aktivnostima te zadovoljstvo organizacijom studija. Budući da je na Filozofskom fakultetu u Splitu pedagogija dvopredmetni studij, zbog prostornih ograničenja fakulteta različiti odsjeci održavaju nastavu na različitim lokacijama, što je moglo dovesti do manje efikasnog rasporeda za studente i samim time utjecati na zadovoljstvo studenata organizacijom i upravljanjem studija te na njegov niži rezultat u odnosu na ostale vidove studija koji su se procjenjivali.

U istraživanje se krenulo s hipotezom H1 da se očekuje pozitivna povezanost subskala Skale zadovoljstva koja je potvrđena. Što su studenti višim vrijednostima procijenili jedan od vidova studija, to su više vrijednosti pridavali i ostalim vidovima (tablica 3).

Tablica 3: Povezanosti između pojedinih vidova zadovoljstva studijem
  osobni razvoj poučavanje i procjenjivanje nastavnika akademska podrška organizacija i upravljanje
osobni razvoj 1 0,599* 0,600* 0,517*
poučavanje i procjenjivanje nastavnika   1 0,572* 0,521*
akademska podrška     1 0,483*

* p<0,001

Prema hipotezi H2 očekivalo se da su studenti viših godina zadovoljniji studijem. Naime, tijekom godina studiranja studenti stječu više znanja i vještina što može pozitivno utjecati na povećanje motivacije, a samim time i na zadovoljstvo studijem. Kolegiji koji se s godinama uče sve su više povezani sa samim radom pedagoga što može utjecati na zadovoljstvo koje se osjeća prilikom učenja onoga sadržaja koji im pomaže u budućem radu. Stariji su studenti upoznatiji sa zahtjevima koji se postavljaju pred njih kao buduće pedagoge, stoga je moguće da se osjećaju kompetentnijima pri rješavanju problema, a to može utjecati na njihovo zadovoljstvo studijem. Međutim, jednosmjernom analizom varijance nije utvrđena statistički značajna razlika u zadovoljstvu studenata s obzirom na godinu studija te je hipoteza H2 odbačena. Prilikom razmatranja ovoga rezultata, nametnulo se nekoliko mogućih objašnjenja. Naime, na Odsjeku postoji velika kohezivnost što omogućuje svim studentima da se osjećaju prihvaćeno i uvaženo. Profesori u svojim izlaganjima i poučavanjima ne čine razliku među studentima te poučavanju na svim godinama pristupaju jednako motivirano i sa zadovoljstvom izlažu sadržaje. Akademska podrška pružena je svim studentima, pa se svi, bez obzira na godinu studija, mogu obratiti nastavnicima kada im je to potrebno i dobiti odgovore na postavljena pitanja. Dobiveni rezultati o nepostojanju statistički značajne razlike u zadovoljstvu studenata s obzirom na godinu studija mogu upućivati i na dobru ustrojenost studija. Moguće je da studenti na nižim godinama, kao i oni na višim, uviđaju prednosti i koristi za budući rad od svih kolegija ponuđenih na studiju. Unatoč tomu što su tek na višim godinama predviđeni kolegiji koji se odnose na praktičan pedagoški rad, studenti na nižim godinama vjerojatno uočavaju potrebu i korisnost učenja općih kolegija te stoga iskazuju jednako zadovoljstvo kao i kolege na starijim godinama. S obzirom na ukupno zadovoljstvo svim vidovima studija (M=3,84, σ=0,57, tablica 2) može se zaključiti kako je opće zadovoljstvo studijem vrlo dobro što ide u prilog kvaliteti studija pedagogije Filozofskoga fakulteta u Splitu i poticaj je za postizanje još veće kvalitete, a time i većega zadovoljstva studenata.

Zaključak

Statistički značajno niži rezultat od ostalih vidova studija iskazuje zadovoljstvo organizacijom i upravljanjem vjerojatno zbog nedostatka zadovoljavajućih prostornih mogućnosti.

Ispitujući zadovoljstvo studenata nekim vidovima studija pedagogije s obzirom na godinu studija, svi su studenti izrazili visoko zadovoljstvo studijem. Istraživanjem se utvrdila pozitivna povezanost između pojedinih vidova zadovoljstva studijem kao i činjenica da se stupanj zadovoljstva studenata značajnije ne razlikuje s obzirom na godinu studija. Statistički značajno niži rezultat od ostalih vidova studija iskazuje zadovoljstvo organizacijom i upravljanjem vjerojatno zbog nedostatka zadovoljavajućih prostornih mogućnosti. Hipoteza prema kojoj se očekivalo da su studenti viših godina zadovoljniji studijem odbačena je, i to zbog nekoliko mogućih objašnjenja. Velika kohezivnost na odsjeku omogućuje svim studentima da se osjećaju prihvaćeno i uvaženo te se poučavanju na svim godinama pristupa jednako motivirano jer profesori u svojim izlaganjima i poučavanjima ne čine razliku među studentima. Akademska podrška pružena je svim studentima, pa se svi studenti, bez obzira na godinu studija, mogu obratiti nastavnicima kada im je to potrebno i dobiti odgovore na postavljena pitanja. Dobiveni rezultati o nepostojanju statistički značajne razlike u zadovoljstvu studenata s obzirom na godinu studija mogu upućivati i na dobru ustrojenost studija jer studenti na nižim godinama, kao i oni na višim, uviđaju prednosti i koristi za budući rad od svih kolegija ponuđenih na studiju. Rezultati dobiveni ovim istraživanjem upućuju na zaključak kako je opće zadovoljstvo studijem vrlo visoko, ali i ukazuju na područja u kojima je potrebna dodatna organizacija kako bi zadovoljstvo studenata studijem bilo još veće.

Literatura

  1. Bognar, L., Kragulj, S. (2010), Kvaliteta nastave na fakultetu. Život i škola, 24: 169–182.
  2. Bouillet, D., Bijedić, M. (2007), Rizična ponašanja učenika srednjih škola i doživljaj kvalitete razredno-nastavnog ozračja. Odgojne znanosti, 9 (2): 113–132.
  3. Hiemstra, R., Poley, J. (2006), Participating in the future: Shared leading, collaborative learning, creatively deciding. 23rd Annual Conference on Distance Teaching and Learning, Madison, WI. Dostupno na: http://www.uwex.edu/disted/conference/resource_library/proceedings/06_4367.pdf (3.5.2012.)
  4. Kesić, T., Previšić, J. (1998), Motivi upisa i zadovoljstvo nastavnim programom studenata ekonomskih i elektrotehničkih fakulteta u Hrvatskoj. Društvena istraživanja, 7 (4–5): 36–37.
  5. Reić Ercegovac, I., Jukić, T. (2008), Zadovoljstvo studijem i motivi upisa na studij. Napredak, 149 (3): 283–295
  6. Relja, J. (2006), Kako se učenici osjećaju u školi. Život i škola, 15–16 (1–2): 87–96.
  7. Ricijaš, N., Huić, A., Branica, V. (2006), Zadovoljstvo studijem i samoprocjena kompetentnosti studenata nekih pomagačkih profesija. Revija za rehabilitacijska istraživanja, 42 (2): 51–68.
  8. Vranešević, T., Mandić, M., Horvat, S. (2007), Istraživanje činitelja zadovoljstva studenata. Poslovna izvrsnost, 1 (1): 83–92

Fusnote

  1. ^ http://www.liv.ac.uk/tqsd/national_student_survey_results/nss2008_questionnaire.htm (29.3.2012.)
Povratak na sadržaj Preuzmi članak u PDF-u